Festival Vino Dalmacije 2023.

Razgovor s organizatorom

Teo Bikić iz organizacijskog tima koji organizira ovogodišnji Festival Vino Dalmacije, nije skrivao zadovoljstvom odazivom na ovogodišnje izdanje festivala i prepunu dvoranu Hotela Lav u Splitu. Napominje kako su sa prošlogodišnjih 53 izlagača stigli do njih 70 koliko ih izlaže ove godine što je, kako kaže, veliki skok i dokaz da ono što rade, rade dobro te da su vinari festival prepoznali kao nešto dobro i kvalitetno za promociju vina, vinarija ali i cijele regije.


U razgovoru s vinarima primijetili smo da ih se sve više okreće autohtonim sortama Dalmacije. Da li možete reći Vaše iskustvo, kakvi su dojmovi gostiju na dalmatinske autohtone sorte?

Mi kao udruženje smo za apsolutnu slobodu odabira koje će vinar kupaže i sorte raditi. Uvijek se može nešto sugerirati, ali vinar je taj koji živi sa vinogradom i najbolje zna što na tom području može najkvalitetnije proizvesti i u tome ima apsolutnu slobodu. Dalmacija sama po sebi je iznimno raznolika po terenu, ali i brojem sorti, kako ste i sami rekli, prođete dva – tri izložbena prostora i već imate izbor od sedam sorti. Samo iz Primoštena, recimo, do Kaštela na nekih 50 kilometara razlike imate razna vina od babića i crljenka te je ta raznolikost adut na što mi „igramo“. To je nešto što je sada u startu možda i teško ispromovirati jer je previše raznoliko, ali od toga nećemo odustati. Raznolikost je naš adut na kojemu ćemo i dalje raditi, što su prepoznali naši vinari i posjetitelji. Svatko tko dođe više ne govori samo o pošipu i plavcu već se spominju i druge sorte – zlatarica, bogdanuša, plavina i lasina. Tako da je to jedno bogatstvo koje treba čuvati i njegovati.


Obiteljske vinarije se polako obnavljaju i preuzimaju ih mlađe generacije. Što novoga unose u naslijeđenu tradiciju?

Pa naravno, svijet se danas jako brzo mijenja, pa tako i vinarstvo, tehnologija, ali i ponuda. Kao što ste primijetili, mnogo je tih vinarija već generacijama u vinarstvu i vinogradarstvu i sada dolaze mlađi naraštaji koji su, ja se nadam, preuzeli od nove tehnologije one najbolje stvari koje mogu doprinijeti razvoju još boljih i kvalitetnijih vina te da se mogu pratiti trendovi koji danas vladaju na tržištu. Mi možemo njegovati nešto što je bilo nekad tradicionalno, ali postoje trendovi te u njima treba pronaći kompromis između tradicionalnoga i modernoga, što će za Dalmaciju biti pravi izbor.


Dosta je ponude koja završava po domaćim restoranima i u slobodnoj prodaji, ali se isto tako primjećuje da se sve više njih odlučuje na izvoz. Da li je to zbog veće cijene koje postižu na internacionalnom tržištu?

Sigurno da se treba raditi i na izvozu, ali on ne mora biti opterećenje da se ide nekim krivim koracima. Vina bi trebala biti u prvom redu kvalitetna, pa kada stranci dođu i probaju da žele ponijeti natrag svojim domovima u inozemstvu. Naš izvoz, po mojem osobnom mišljenju, treba temeljiti upravo na tome da gosti koji su se upoznali sa hrvatskim vinima u Hrvatskoj pričaju prijateljima i žele to vino, a ne da se izvozi zbog izvoza. To ne bi bio dobar put. Imamo dovoljno gostiju, dobre i kvalitetne turističke sezone, preko kojih naši vinari mogu plasirati dobar dio svoje ponude. I jako se primjećuje da sve veći broj gostiju vidi i pamti tu raznolikost ponude. Često se puta desi da kada probaju neku autohtonu sortu žele saznati mogu li ju kupiti i kod kuće,  npr. u Italiji, pa kažu – E, to ćemo ponijeti – ili se interesiraju da li postoje mjesta gdje to mogu kupiti kada dođu u svoju zemlju.


U Francuskoj se desilo zasićenje tržišta crnim vinima. Postoji li po vašem mišljenju strategija razvoja naših sorti i briga o razvoju tržišta, kako se ne bi dogodila slična situacija?

Mi kao udruženje nećemo vinarima braniti njihovu slobodu. Ona mora postojati, jer se ne može reći tko će koji stil i sortu raditi. Tu bi možda trebao postojati jedan kompromis kojega je nama dosta teško ostvariti jer je stvarno puno sorti, puno područja i puno vinogorja. Ne bi se trebali opterećivati hoće li se uzgajati ova ili ona sorta, nego se fokusirati na to da, kada se proizvede, da bude što je moguće kvalitetnije. Najgora stvar je slijediti neke trendove, pa gost koji to proba vidi da nije dobro. Mislim da se treba fokusirati na kvalitetu i prepoznatljivost. Da od dalmatinskog grožđa budu proizvedena vrhunska dalmatinska vina i to je jedini ispravan put. A, hoćemo li proizvoditi više bijelih ili crnih vina, tu će ponekad zadnju riječ dati tržište.


Vidimo da je dvorana puna. Što vam je plan za budućnost, kakvi su vam dojmovi?

Dojmovi su zbilja odlični! 70 vinara, zbilja nikad više. Znači da prepoznaju naš rad te se nadamo da se dogodine vrate svi oni pa i dođu novi. Ali brojka od 70 vinara je zbilja reprezentativna i stvarno tko god dođe, bilo iz poslovnog svijeta ili kao ljubitelj vina, stvarno će moći prepoznati Dalmaciju u svoj svojoj raznolikosti. Planovi su nam mnogi: od rješavanja zaštićenih oznaka izvornosti do manjih sajmova koje planiramo kroz ovu godinu održavati. Uglavnom, planovi su veliki i vinari nas u tome jako podržavaju.

Izlagači poredani abecednim redoslijedom:

Antunović Winery

Obiteljska vinarija Antunović Winery s Pelješca predstavlja vina sorti maraština, pošip, tri etikete plavca te rose od plavca. Godišnja im je proizvodnja oko 30 000 butelja na 6ha, prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji, a izvoze u Švicarsku i Sloveniju.

Baraka

Filip Karlo Baraka predstavlja vinariju Baraka iz Šibenika vinima sorti debit, maraština kao i kupažu debit, trnjak i maraština, zatim babić, rose od plavine, babića i lasina te nešto internacionalnih sorti. Prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji. Godišnja proizvodnja im je oko 30 000 boca vina, a izvoze diljem Europe.

Birin

Vinariju Birine predstavlja Nikola Birin, vlasnik vinarije. Izlažu vina autohtonih sorti debit, maraština, plavina, lasin u rozeu, babić i prošek od maraštine. Godišnja proizvodnja im je oko 25 000 boca koje prodaju u restoranima i u vinariji.

Blato 1902

Vinariju Blato 1902 predstavlja Mileva Šubašić, enolog u vinariji. Izlažu bijela i crna vina sorti pošip, etiketu Korčulanka: kupažu od sorti cetinka, zlatarica i bratkovina, barijirani pošip Težak 2021. te merlot i syrah u kategoriji vrhunskih vina. Godišnja proizvodnja im je oko 700 000 litara koje prodaju u restoranima i u slobodnoj prodaji, a dio izvoze.

Bora

Vinariju Bora se predstavlja mladim vinom sorte pošip, sauvignon, maraštinom 2021. i kupažom merlot. Također, izlaže cabernet sauvignon i syrah 2018. te novu etiketu Svrdlovina 2021. Godišnja im je proizvodnja oko 50 000 boca koje prodaju u slobodnoj ponudi i u restoranima. Dogovaraju i prve količine za izvoz.

Carić

Vinarija Carić dolazi s otoka Hvara. Predstavljaju osam različitih vina sorti od svježe bogdanuše, svježeg pošipa, kupaže pošipa, bogdanuše i prća, pa do odležanih plavaca i kupaže plavca s cabernetom. Godišnja proizvodnja im je između 50 000 i 60 000 butelja vina, većinom u restoranskoj prodaji.

Crna Ovca

Vinarija Crna Ovca predstavlja se vinima sorti pošip, plavac i dingač. Godišnje proizvedu 7000 boca koje prodaju pretežno u restoranima.

Deak

Damir Deak predstavlja Vinariju Deak s Komarne vinima sorti plavac i pošip te roseom od plavca i syraha. Godišnja proizvodnja im je oko 35 000 butelja koje prodaju u restoranima i izvoze u Ameriku.

Dubrovački Podrumi

Dubrovačke podrume predstavlja enologinja Eva Krištof sa osam crnih sorti te malvazijom, maraštinom te roseom od syraha i kadarke. Godišnja proizvodnja im je oko 150 000 litara na 20ha vinograda. Prodaju vina u restoranima i u slobodnoj prodaji, a izvoze Njemačku, Švicarsku, Srbiju, Crnu Goru i SAD.

Fiolić

Ana Fiolić predstavlja vinariju Fiolić iz Zadra vinima sorti maraština ali i autohtonim sortama, proizvode rose i crna vina. Uz vina proizvode i likere od suhe smokve i maraske. Godišnja proizvodnja im je oko 30 000 butelja vina. Prodaju u restoranima i hotelima, a u pregovorima su za izvoz u Ameriku.

Gašpar

Dario Gašpar predstavlja Vinariju Gašpar vinima autohtonih sorti zlatarica, plavka i trnjak. Godišnja proizvodnja im je oko 12 000 butelja. Prodaju isključivo u restoranima i vinotekama, a izvoze u Austriju, Nizozemsku i Njemačku.

Grgić

Krešo Vučković predstavlja vinariju Grgić vinima sorti pošip i plavac mali. Prodaju u slobodnoj prodaji i restoranima, a izvoze u Europu, Kanadu i Ameriku.

Grmoja

Vinariju Podrum Grmoja predstavlja Lucija Plosnić vinima sorti zlatarica, pošip, plavka, roseom od plavke te kupažom caberneta i vranca. Godišnja proizvodnja im je oko 20 000 litara koje prodaju u restoranima i u slobodnoj prodaji.

Jerković / Đuzel

Kairos Vina

Kairos Vina iz Trogira predstavljaju se roseom 2020., cuveeom svih sorti njihovog vinograda te sortom crljenak. Godišnja proizvodnja je oko 20 000 litara koje prodaju u restoranima i u slobodnoj prodaji.

Kastel Sikuli

Vinariju Kastel Sikuli predstavlja Ivan Kovačević vinima sorti pošip i crljenak te roseom. Godišnje proizvedu oko 25 000 butelja koje prodaju u restoranima – HoReCa te izvoze u Njemačku, Švicarsku i Francusku.

Katich

Enolog vinarije Katich iz Imotskog, Viktor Zdilar, predstavlja nam autohtonu sortu vina Imotskog vinogorja- kujundžuša, a od ostalih sorti pošip, chardonnay te kupažu chardonnaya i sauvignona. Od crnih vina predstavlja nam plavac mali berba 2015. te cuvée sorti merlot i cabernet sauvignon kojoj autohtonost daje sorta trnjak u određenom postotku. Također, Reserva je ista kupaža kao nabrojano, ali izrađena od probranog grožđa i odležanog 18 mjeseci u barrique bačvama. Godišnja proizvodnja im je 60 000 litara vina, pretežno u restoranskoj prodaji.

Korta Katarina

Vinarija Korta Katarina predstavlja se vinima autohtonih sorti pošip i plavac mali. Godišnja proizvodnja im je oko 60 000 boca vina, prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji, a izvoze u 15 zemalja svijeta.

Kraljevski Vinogradi

Zoran Pantalon direktor Kraljevskih vinograda predstavlja vina sorti pošip, plavac, crljenak i žilavku. Godišnja proizvodnja im je oko 150 000 litara vina koje prodaju u restoranima preko HoReCa te također izvoze u Ameriku, Japan, Island, Austriju i Njemačku.

Krolo

Vinarija Krolo proizvodi vina sorti kaštelanski crljenak, kupažu merlota i caberneta, plavac i pošip. Godišnja proizvodnja im je oko 30 000 butelja koje prodaju u restoranima i u slobodnoj prodaji. Izvoze u Njemačku, Francusku i Kanadu.

OPG Kusić

Vinariju Kusić iz Imotskog predstavlja Antonela Kusić koja izlaže vina sorti chardonnay, syrah i kujundžuša od kojih proizvode kupaže i rose. Prodaju pretežno u restoranima i u slobodnoj prodaji.

Livaić

Davor Livaić predstavlja Vinariju Livaić iz Pirovca vinima sorti babić, debit i maraština. Godišnja proizvodnja im je oko 15 000 litara koje prodaju u restoranima i u vinariji.

Madirazza

Vinarija Madirazza s Pelješca predstavlja se vinima sorti grk, pošip i dingač od kojih proizvode premium vina i kupaže. Godišnja proizvodnja im je oko 250 000 boca, a prodaju ih po restoranima i u slobodnoj prodaji.

Marlais

Vinariju Marlais sa Pelješca predstavlja Ante Marlais vinima sorti maraština, malavazija i plavac mali te njihovim kupažama i roseom. Godišnja im je proizvodnja oko 15 000 boca koje prodaju u restoranima i u vinariji.

MasVin

Vinariju MasVin predstavlja Radoslav Bobanović vinima sorti maraština, plavina, babić, crljenak, syrah, merlot, cabernet i pinot noir. Godišnje proizvode oko 35 000 litra vina koje prodaju u restoranima i u vinariji. Izvoze u Švedsku i Dansku.

Matela

Ivan Kovač, vlasnik vinarije Matela, predstavlja vino sorti maraština bijela, pošip, vlaška, a od crnih crljenak, plavac, babica, ninčuša i babić. Prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji, izvoze u Ameriku i Europu.

Milan

Vinarija Milan predstavlja se sortom pošip od koje proizvode 9000 boca te je to prva vinarija na kontinentalnom dijelu Dalmacije koja je donijela pošip sa Korčule, kako predstavnik kaže. Prodaju u restoranima, vinotekama, slobodnoj prodaji i u vlastitoj vinariji.

Miloš

Vinariju Miloš sa Pelješca predstavlja Josip Miloš vinima sorti plavac mali i rukatac. Na 15ha vinograda proizvode oko 70 000 boca koje prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji. Izvoze u Europu i SAD.

Mimica

Vinariju Mimica predstavlja Marko Mimica vinima sorti crljenak, tribidrag, cuveom dalmatinskih sorti i prošek. Godišnje proizvode oko 20 000 boca koje prodaju u restoranima i u vinariji. Izvoze u Njemačku, Poljsku, SAD i Kinu.

Nerica

Vinariju Nerica predstavlja Jakša Krajančić vinima sorte pošip. Godišnja proizvodnja im je 65 000 boca koje prodaju u restoranima i u slobodnoj prodaji.

Opus

Vina Opus predstavlja Barbara Prović koja predstavlja vina od sorte plavac mali te rose. Godišnje proizvode oko 30 000 litara koje prodaju pretežno u restoranima – HoReCa.

Pavičić

Mirko Pavičić predstavlja vinariju Pavičić koja proizvodi autohtone sorte vina bogdanuša, pošip, plavac mali te parč, koja je jako malo zastupljena na otoku Hvaru. Od toga rade 12 etiketa vina, 3 varijacije bogadnuše; svježu, barikiranu i odležanu u barrique bačvama te odležanu na talogu. Također rade par verzija vina s pošipom; svježi i odležani u barrique bačvama. Prodaju pretežno u restoranima. Proizvode oko 30 000 litara vina godišnje.

Prgin

Ivana Prgin Horvat predstavlja Vinariju Prgin iz Primoštena koja se bavi proizvodnjom vina od sorti babić i debit te rose vina spomenutih sorti. Godišnja proizvodnja im je oko 13 000 litara koje prodaju u restoranima, vinariji i u vinotekama.

Prović

Monika Prović iz vinarije Prović predstavlja vinariju s dijelom svojih proizvoda autohtonih sorti zlatarica i trnjak. Proizvode također i vina sorti pošip, plavac mali te chardonnay. Dio vina prodaju u vinariji, ali i u restoranima – HoReCa te izvoze u Švicarsku i Ameriku.

Provin LNT

Vinariju Provin LNT sa otoka Lastova predstavlja Tonči Šarić vinima sorti pošip, maraština, plavac mali i merlot te rose. Godišnja proizvodnja im je oko 10 000 butelja koje prodaju u restoranima i u slobodnoj prodaji.

Putniković

Vinarija Putniković predstavlja kupažu bijelih sorti, plavac mali te rose. Prodaju vina pretežno u restoranima i u slobodnoj prodaji.

Rizman

Salvador Mandarić predstavlja vinariju Rizman, vinogorje Komarna, s vinima sorti pošip, tribidrag i plavac. Cijela vinarija se temelji na ekološkoj proizvodnji te su sva vina ekološki certificirana. Godišnje proizvode oko 65 000 boca vina, prodaju isključivo u restoranima, a jedan mali dio i izvoze.

Vinarija Šain Marelić

Vinariju Šain – Marelić predstavlja Dražen Šain vinima od pošipa starijih berbi. Godišnja proizvodnja im je oko 30 000 boca koje prodaju u restoranima te u vlastitoj kušaoni. Izvoze u Njemačku.

Saint Hills

Roberto Štokovac za vinariju Saint Hills predstavlja vino Mala Nevina, koji je kupaža između malvazije i chardonnaya, zatim Frenchie, kupažu sauvignon blanca i semillona, Le Chiffre – novi chardonnay iz francuskih hrastovih bačvi, Sv. Roko – plavac mali te Black – kupažu plavca malog iz Komarne i plavca s Dingača. Godišnja proizvodnja je oko 130 000 boca vina, prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji, a izvoze u Ameriku.

Podrumi Šimunović

Podrume Šimunović predstavlja Ante Šimunović vinima sorti kujunđuša, bijeli cuvee chardonnay, pošip i žilavka, rose kupažom merlota, syraha i cabernet sauvignona te crnom kupažom merlota, syraha, cabernet sauvignona i trnjaka . Godišnja proizvodnja je oko 40 000 boca, prodaju uglavnom u restoranima, a izvoze u Njemačku i Češku.

Skaramuča

Vinarija Dingač Skaramuča se predstavlja s vinima sorti rose, pošip, plavac mali i dingač te mladi pošip iz 2022. Prodaju vina u restoranima i slobodnoj prodaji. Izvoze u zemlje Australije, Amerike i Europe. Godišnja proizvodnja im je oko 35 000 boca vina.

Škaulj

Vinarija Škaulj proizvodi vina sorti maraština, chardonnay, merlot, syrah, cabarnet sauvignon, plavina i crljenak. Godišnje proizvedu 200 000 litara koje prodaju restoranima, vinotekama i na vinariji.

Skelin

Vinariju Skelin predstavlja Tomislav Skelin vinima sorti pošip, maraština, debit, syrah, plavina i lasina. Godišnja im je proizvodnja oko 50 000 litara koje prodaju u restoranima i u slobodnoj prodaji.

Ško Vina

Ško Vina predstavljaju se vinima sorti debit, maraština, merlot te rose od plavine. Godišnja proizvodnja im je oko 25 000 boca, prodaju većinom u restoranima – HoReCA, a pripremaju i izvoz u Njemačku.

Sladić Ante

Vinarija Ante Sladić vino predstavila se isključivo sortimentom Dalmatinske zagore zaleđa Skradina. Od bijelih vina imaju vina sorti debit i maraštinu, a od crnih lasina i plavić. Prodaju u restoranima i u vlastitoj vinariji, a izvoze u Europu i SAD.

Sladić Marko

Vinarija Sladić proizvodi vina sorti maraština, plavina, debit, lasina, te rose.

Stina

Vinarija Stina predstavlja vina sorti pošip, vugava, chardonnay te crna vina sorti plavac mali i tribidrag. Godišnja očekivana proizvodnja im je oko 300 000 litara vina. Vina distribuiraju u restoranima i slobodnoj prodaji, a izvoze u sve države Europe te SAD, Hong Kong, Japan i Kinu.

Sušić

Branko Tonković predstavlja Vinariju Sušić vinima sorti kujudžuša, pošip i chardnonnay te cuvee s merlotom, vrancem i cabernet sauvignonom. Godišnja proizvodnja im je oko 50 000 litara, a prodaju ih u restoranima i u slobodnoj prodaji. Izvoze manje količine pretežno u Ameriku.

Svirče

Vinarija Svirče predstavlja crna vina sorti plavac s južne strane Hvara i autohtonom sortom bogdanuša. Godišnja proizvodnja im je oko 400 000 litara koje prodaju u restoranima i u slobodnoj prodaji. Izvoze u Kanadu i Italiju.

Terra Madre

Vinarija Terra Madre iz Komarne predstavlja vina sorti plavac mali i pošip te svježi rose - kupaža plavca malog i syraha. Godišnja proizvodnja im je oko 80 000 boca koje prodaju u restoranima i u vinariji, a izvoze u Švicarsku, Njemačku, BiH te Ameriku.

Testament

Vinarija Testament proizvodi vina sorti pošip i babić od kojih proizvode i rose vina.

Tomić

Vinarija Tomić proizvodi vina sorti pošip, bogdanuša, plavac mali, cabernet sauvignon te kupaže i rosee.

Toreta

Vinarija Toreta proizvodi sorte pošip. plavac mali i rukatac. Godišnja im je proizvodnja 50 000 boca, a prodaju vina u restoranima i na vinariji.

Velebna

Vinarija Velebna se predstavlja sortama merlot, syrah, chardonnay te roseom Glorija. Godišnja proizvodnja im je oko 50 000 litara, prodaju u restoranima i u slobodnoj prodaji te izvoze u Austriju i Poljsku.

Ventus

Vinarija Ventus sa Hvara izlaže vina od plavca malog te autohtone sorte bogdanuša, prč i pošip. Godišnja proizvodnja im je oko 20 000 boca koje prodaju u restoranima i u slobodnoj prodaji, a izvoze u Njemačku.

Vinoplod

Vinariju Vinoplod predstavlja vina sorti debit, babić te roseom i etiketom Jakov koja je kupaža od sorti maraština, ugni blanc i trbljan. Prodaju u restoranima i u slobodnoj prodaji u grupaciji sa tvrtkom Badel 1862 te izvoze diljem svijeta.

Vislander

Jelena Milanović, enolog vinarije Vislander s otoka Visa, predstavlja vina sorte vugava: mladu berbu 2022., berbu 2021. svježu i odležanu u barrique bačvama te bijeli i rose pjenušac, kao i četiri linije plavca malog. Godišnja proizvodnja im je oko 150 000 litara svježeg vina i oko 10 000 litara barrique. Prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji.

Volarević

Josip Volarević iz vinarije Volarević predstavlja vina sorti pošip i plavac mali te autohtonu sortu malvazija dubrovačka. Proizvode pjenušce, mirna i macerirana vina. Godišnja proizvodnja im je oko 100 000 boca vina. Prodaju isključivo preko restorana – HoReCa, a 40% izvoze u Ameriku i Crnu Goru.

Vuina

Katarina Vuina predstavlja vinariju Vuina s vinima sorti plavac, babica i crljenak te rose od crljenka. Prodaju vina u restoranima i slobodnoj prodaji. Očekivana godišnja proizvodnja im je oko 13 000 boca vina, a izvoze i u zemlje Skandinavije te SAD.

Zlatan Otok

Darko Janković, magistar agronomije iz vinarije Zlatan Otok s Hvara predstavlja nam magnum i arhivska vina, među kojima je izdvojio sortna vina: plavac iz 2011., crljenak iz 2012., vino Zlatan Babić Barrique iz 2012. koje je raritet, te vino Zlatan syrah. Također, predstavili su se i s mladim vinima sorte bogdanuša i pošip te ostalim prepoznatljivim sortama njihove vinarije. Godišnja proizvodnja im je do 900 000 litara vina na površini od 180 hektara vlastitih vinograda. Prodaja im je restoranska - HoReCa, a za vanjsko tržište oko 35%.

Popratna ponuda sajma

Pršutana Smjeli

Mladen Pranjčić izlaže delikatese iz pršutane Smjeli u Dugopolju koja proizvodi pršute od 1997. godine. Izvoze u Sloveniju, Njemačku i Češku gdje opskrbljuju restorane i hotele.

OPG Kremenica SKradin

OPG Kremenica Skradin predstavlja maslinovo ulje iz vlastitih nasada u kojima proizvode oko 1000 litara ulja koje prodaju u domaćim restoranima.

Korlat

Laurenta

OPG Laurenta predstavlja Domagoj Živković sa ekstra djevičanskim maslinovim uljem. Ulje proizvode u vlastitom nasadu sorte oblica. Nakon berbe plod se obrađuje u 24 sata te godišnje proizvedu oko 3000 litara ulja, ovisno o godini. Prodaju pretežno na domaćem tržištu, a izvoze u Europu i Ameriku.

Zajednica Maslinara

Tea Kalinić izlaže ulja zajednice uljara i maslinara. Prodaju maslinovo ulje u domaćim restoranima.