GO GROW & GROW du Monde

Saša Špiranec o GO GROW konferenciji i GROW du monde natjecanju

U ugodnoj atmosferi Hotela Osijek razgovarali smo sa Sašom Špirancem o međunarodnoj inicijativi afirmacije graševine kao jedne od najcjenjenijih sorti vina diljem svijeta. GROW, akronim za graševinu, olasrizling i welschriesling, započeo je kao zajednička vizija Zoltána Győrffyja iz Mađarske, Igora Lukovića iz Srbije i Saše Špiranca iz Hrvatske. Njihova strast prema vinu i želja da prošire i promoviraju graševinu na međunarodnom tržištu potaknuli su osnivanje GROW projekta. U suradnji s drugim vinarskim stručnjacima, ovi vizionari su odlučili udružiti snage kako bi popularizirali graševinu izvan lokalnog okvira i predstavili je širom svijeta. Uzimajući u obzir važnost sinergije i doprinosa zajednici, osnivači GROW projekta odlučili su se povezati s drugim manifestacijama u Hrvatskoj. Kroz suradnju s postojećim projektima poput GO Graševina i Festivala Graševine u Kutjevu, stvorili su jedinstvenu manifestaciju pod nazivom GROW, koja objedinjuje ključne događaje vezane uz graševinu. Graševina je često zanemarena izvan regije u kojoj se uzgaja, pa osnivači vjeruju da je vrijeme da se promijeni ta percepcija.

 

Za početak, kako je nastala ideja za udruživanje GROW de Monde ocjenjivanja vina – graševine i GO konferencije o graševini u GO GROW manifestaciju i što vas je motiviralo da pokrenete ovu inicijativu?

Pa, za početak, sam GROW projekt je projekt internacionalne afirmacije graševine. Dakle, sama riječ GROW je akronim od naziva graševina, olaszrizling i welschriesling, kao tri najčešća naziva za istu sortu koju ovdje u Hrvatskoj znamo kao graševina. Kasnije, u dužem nazivu, navedena su i sva ostala imena koja se koriste, poput laškog rizlinga, vlaškog rizlinga itd. Upravo s tom idejom je pokrenut GROW, da se popularizira graševina kao sorta u suradnji s ostalim osnivačima: Zoltánom Győrffyjem iz Mađarske, Igorom Lukovićem iz Srbije te sa mnom (Sašom Špirancem op.aut.). Nas trojica već dugo godina radimo u svijetu vina, dobro se poznajemo i svatko u svojoj zemlji ima poziciju koja je cijenjena, te smo odlučili udružiti snage i zajedno pokušati proširiti i promovirati graševinu na širem međunarodnom tržištu, umjesto da ostane samo lokalna sorta. To je slučaj u svakoj zemlji proizvođaču graševine. Svugdje je ona, na neki način, lokalna sorta.

U sklopu spomenutog GROW projekta organizirali smo i ocjenjivanje GROW du Monde. To ocjenjivanje ima putujući karakter. Ideja je da svake godine idemo u drugu zemlju proizvođača kako bismo promovirali sortu graševinu u tim zemljama i pokazali ljudima diljem svijeta kakva vina mogu nastati od te sorte. Ove godine je Hrvatska domaćin, prve godine je to bila Srbija, slijedeće će biti Mađarska, a trenutno smo u pregovorima s Češkom i Austrijom za četvrtu godinu zaredom.

Budući da je ovo tek druga godina održavanja GROW manifestacije, bilo je logično da se povežemo s drugim manifestacijama u Hrvatskoj, jer tražimo sinergiju, a ne osobnu dobit ili profit. Naš cilj je projekt koji će doprinijeti zajednici i vinarstvu zemalja u kojima se manifestacija održava. Iz tog razloga smo kontaktirali postojeće projekte, uključujući GO Graševinu projekt, kao i kutjevačke vinare i njihov projekt Festivala Graševine i ocjenjivanja graševine. Predložili smo da ove godine spojimo ta događanja u jedno kako bismo postigli sinergijske učinke. Oni su se složili s tim prijedlogom, pa smo spojili sva ključna događanja vezana uz graševinu u zajednički projekt – GROW, Festival graševine u Kutjevu i GO GROW u Osijeku.

 

Rekli ste ciljeve ove manifestacije. Kako biste mogli sažeti što je cilj i zadatak ovakve popularizacije graševine?

Naravno, rezultati nikada ne dolaze preko noći, ali postojanim i upornim radom trebamo raditi na popularizaciji te sorte, kako u zemlji, jer je to također vrlo važno, tako i u inozemstvu. Kod kuće je važno, jer se nekako zaboravilo da je graševina u povijesti bila najcjenjenija sorta, no s vremenom je izgubila popularnost zbog promjene trendova. Unatoč tome, i dalje je najpopularnija u smislu prodaje i zastupljenosti. U svakoj od zemalja koje proizvode graševinu trebamo raditi na domaćem tržištu, a kada dovedemo svjetske autoritete koji kušaju, ocjenjuju i daju svoje mišljenje o tom vinu, i ako je dobro ocijenjeno, to će nam pomoći da postignemo bolju poziciju graševine na tržištu i kod kuće. Također, cilj nam je upoznati svijet s graševinom. Za široku publiku, graševina je anonimna sorta koju poznaju samo vinski eksperti. Ljudi izvan vinske scene ne poznaju tu sortu. Evo jednog primjera: prije nekoliko godina sam razgovarao s jednim velikim njemačkim lancem supermarketa koji je odlučio uvesti graševinu i ponuditi je u prodaji, očekujući da će biti tražena zbog velikog broja naših ljudi u Njemačkoj. Međutim, prodaja je bila slaba, pa su na kraju odustali od prodaje i izbacili je iz svog asortimana. To je upravo glavni zadatak ovog projekta: učiniti graševinu poznatom ljudima izvan zemalja u kojima se uzgaja. Želimo da postane prepoznatljiva i poznata širem krugu ljudi. Možemo reći da je jedan cilj stabilizirati njen status kod kuće, a drugi cilj je učiniti je poznatom i prepoznatljivom diljem svijeta.

 

Čuli smo koliko je važna popularizacija graševine kao sorte u inozemstvu. Recite nam kolika je njena važnost za Hrvatsku, posebno za vinogradarsku regiju Slavoniju i Podunavlje?

Graševina je iznimno važna kako za regiju Slavoniju i Podunavlje, u kojoj se najviše proizvodi, tako i za cijelu Hrvatsku. Graševina bi trebala biti ključna za vinarstvo u Hrvatskoj, i svi relevantni faktori, od politike do znanosti, trebali bi prepoznati njezin potencijal i uključiti se u njenu popularizaciju. Ona bi trebala biti pokretač cijelog vinskog sektora u Hrvatskoj. Razumijem da možda nije previše zanimljiva u Istri, Dalmaciji ili bregovitoj Hrvatskoj jer te regije imaju svoje autohtone sorte. Međutim, kako bi Hrvatska postala prepoznata u svijetu, potrebno je da jedno vino postane ozbiljno popularno. Evo paralele: Austrija je uspjela etablirati grüner veltliner na svjetskom tržištu, a nakon toga su se i sva ostala austrijska vina počela prodavati – sauvignon, blaufränkisch, chardonnay itd. Slična situacija je i s Novim Zelandom koji je postao poznat po svom sauvignon blancu, a danas se kupuje sve što dolazi s Novog Zelanda – syrah, pinot noir, chardonnay. Dakle, Hrvatskoj je potrebna lokomotiva, a graševina je idealna lokomotiva jer može ponuditi najbolji omjer cijene i kvalitete koji će biti privlačan širem tržištu. Malvazije su preskupe, posebno osnovne verzije, a pošip također. Sve ostale bijele sorte su dostupne u premalim količinama da bi se relevantno plasirale na širem tržištu. Stoga, ako bi Hrvatska uspjela plasirati i afirmirati graševinu na međunarodnoj sceni, postala bi lokomotiva koja bi povukla cijelo hrvatsko vinarstvo i učinila Hrvatsku popularnim izvorom dobrih i kvalitetnih vina.

 

Što čini graševinu toliko značajnom da bi mogla preuzeti takvu ulogu u svijetu?

Omjer cijene i kvalitete, zajedno s količinom, čini graševinu izuzetno značajnom. Također, na područjima gdje se proizvodi, ima kvalitetu koju rijetko koja sorta može postići, ili bolje rečeno, balans. Treće, graševina je sorta koja može dugo dozrijevati i razvija se prekrasno s godinama, postajući sve plemenitija. Graševina ima krivulju razvoja koja na početku, kada je svježa, je izuzetno privlačna. Nakon što počne gubiti svježinu u drugoj i trećoj godini, ta privlačnost malo opada i mnogi je planiraju popiti prije toga. Međutim, od četvrte godine nadalje, graševina počinje rasti i razvijati plemenite arome. Pojavljuju se medne arome, arome kruške i bogat spektar cvjetnih nota. U starijoj, zreloj graševini, događaju se različite transformacije i rađaju se najrazličitije arome, što je čini izuzetno atraktivnom kao veliko gastronomsko vino. Dakle, graševina kao sorta ima čvrsto uporište u kvaliteti i cijeni kao malo koja druga sorta.

 

Graševina se najčešće povezuje sa špricerom i gemištom, manje kao neko ambiciozno vino. Koje su njene, da tako kažemo, skrivene kvalitete? Kako vi uživate u njoj?

Graševina je uvijek bila sorta koju ljudi koji vole vino uživaju piti. Osobno, kada dođe srpanj i vrućine, ne mogu pronaći osvježenje koje je kvalitetnije od špricera ili gemišta. Pivo me samo još više žedni, a sokovi su vrlo zasitni. Za mene je gemišt, napravljen s vinom nižeg alkohola, idealno osvježenje tijekom ljeta i najvrućih dana. Dakle, špricere i gemište ne pijem tijekom ostalih dijelova godine, već samo ljeti, jer to je jedino što me ne čini znojnim, a istovremeno me osvježava. Tako da volim gemišt i špricer kao napitke i nemam ništa loše za reći o graševini kao sorti jer se najčešće tako konzumira. Međutim, graševina kao ambicioznije vino, koje dolazi iz zrelih i zdravih grozdova uz dobru pripremu, može biti izvanredno vino koje se može mjeriti s bilo kojim drugim bijelim vinom. Ono što graševina ima, a ima malo koja sorta osim još rizlinga, je sposobnost da u kasnoj berbi pruži prekrasna vina. Kada berete kasnu berbu sauvignona, kiseline padaju, a vino postaje ravno i neprivlačno. Isto vrijedi i za chardonnay i druge bijele sorte – moraju se brati u pravom trenutku kada su optimalno zreli, paziti da ne postanu prezreli. To nije slučaj s graševinom. Možete je ostaviti da sazrijeva i tada otkriva svoje novo lice, a to je jedna od kvaliteta i karaktera te sorte. To također ima rizling, možda furmint, ali ne znam koja druga sorta može igrati u tom području bogatih, kremastih, lijepo obojenih vina sa zrelim cvjetnim aromama. Graševina je vrlo sposobna sorta koja ima mnogo argumenata i može se izraziti kao svježe, lagano vino, ali također može pružiti sve gore navedeno, što samo malo koja sorta može ponuditi.

 

Kako su odabrani sudionici ocjenjivanja vina i koliko uzoraka je bilo ocjenjeno ove godine?

Sudionici ocjenjivanja vina na GROW du Monde bili su uglavnom međunarodni suci. Iz Hrvatske je sudjelovao samo jedan sudac. Također smo se trudili da iz svake zemlje proizvođača graševine imamo minimalno jednog, a maksimalno dva suca. Imali smo suce iz Mađarske, Slovenije, Austrije, Italije, Češke, Slovačke, Srbije i naravno Hrvatske. Kada smo ispunili tu kvotu, odabrali smo suce iz potencijalnih tržišta graševine, poput Velike Britanije, SAD-a, Nizozemske, Danske, Švicarske. Odabrali smo stručnjake, neki od njih su master sommelieri, neki sa WSET diplomama, a neki su dugogodišnji novinari s dokazanim sposobnostima u kvalitetnom ocjenjivanju vina. Ukupno smo okupili 20 vrlo kvalitetnih sudaca iz cijelog svijeta, većinom iz Europe i jednog iz SAD-a.

 

I za kraj, kako vidite budućnost graševine kao sorte na domaćem i inozemnom tržištu i koji su izazovi s kojima se ona suočava?

Nema mnogo izazova. Teoretski najveći izazov mogao bi biti naziv sorte. Svaka zemlja ima svoj naziv koji se prilično razlikuje, što otežava upamćivanje i prepoznavanje širom svijeta. To je realni izazov i pretpostavljam da će se najvjerojatnije dogoditi da će jedan naziv prevladati nad drugim nazivima koji će postati sinonimi za tu sortu. Primjerice, Jancis Robinson je odabrala “graševina” kao prvo ime, a sva ostala imena postaju sinonimi za tu sortu u njezinoj knjizi “Wine Grapes”. To je dobar korak jer naziv “graševina” ne sugerira da ima veze s rizlingom, dok sve druge varijante naziva sugeriraju da je to neka vrsta rizlinga ili da ima veze s rizlingom, iako zapravo nema nikakve. Dakle, druga imena imaju neke konotacije koje nisu prihvatljive. Prema tome, mogao bih reći da je naziv izazov za budućnost graševine. Drugi izazov bio bi uporan rad na promociji, s fokusom na dva ili tri tržišta u desetogodišnjem planu, kako bi se izbjeglo rasipanje energije i usredotočili se na ponavljanje aktivnosti na tim tržištima sve dok ljudi ne prihvate graševinu kao iznimno kvalitetnu sortu.

Izlagači poredani abecednim redoslijedom

Vina Antunović

Vinarija Baza i Đurčić

Belward Pincészet

Vinarija Belward je mlada vinarija iz Mađarske koja je navršila 15 godina rada. Naglašavaju kako su i zaposlenici vinarije mlađi ljudi. Govoreći o terroiru iz kojeg raste njihova graševina, ističu da zemlja daje graševini vrlo voćne i citrusne note, s osvježavajućim karakterom.

Belje vina

Belje nam predstavlja nagrađivanu graševinu koja je u prihvatljivom cjenovnom rangu. Njena posebnost leži u punom okusu i lepršavosti, ali istovremeno zadržava svježinu koja je čini apsolutnim favoritom i daje joj dozu elegancije. Iako nije tipično vino, posjeduje zaokruženu sliku i može zadovoljiti širok spektar nepca koja preferiraju svježa i voćna vina.

Vinarija Buhač

Vinarija Buhač predstavlja graševinu za koju kažu da je pitka, lagana i svježa. Što se tiče terroira ono je nešto drugačije nego što je specifično za područje Iloka, njihov položaj ima blago kiselo tlo dok u Iloku prevladavaju većinom blago alkalna tla, te je zahvaljujući tome njihova graševina nešto svježija s malo većim kiselinama.

Vinarija Consul

Consul Winery je vinarija smještena u Vetovu, Kutjevo. Vinogradi se prostiru na 12 hektara u jednom komadu, omeđeni brežuljcima i šumom na obroncima planine Krndije. Ta ih lokacija hrani vlagom i povjetarcem, a istovremeno štiti od nevremena. Vinogradi su stari između 10 i 20 godina, te su posađeni na dijelovima požeške doline, na području gdje su Rimljani nekoć obrađivali svoje vinograde. Otud dolazi i naziv vinarije "Consul", a slogan je "Putevima rimske tradicije". Među sortama, najzastupljenije su graševina i zweigelt, dok su u manjim količinama zastupljeni rajnski riesling i sauvignon blanc.

Đakovačka vina

Erdutski vinogradi

Erdutski vinogradi ističu da su njihova vina specifična po tome što nastoje biti svježa, voćna i prepoznatljiva po mineralnosti i svježini koje njihov terroir pruža. Trude se osigurati da vinograd pruži što bolje uvjete kako bi dobili što zdravije grožđe. To postižu odabirom pravog trenutka za berbu i tehnologijom koja obuhvaća sve, od prešanja do kontrolirane fermentacije. Danas izlažu graševinu iz berbe 2022., kao i traminac, pinot sivi, merlot, cabernet sauvignon i pjenušac od sorti pinot crni, blanc de noir i chardonnay.

Gáspár Pincészet

Vinarija Kalazić

Vlasnik Vina Kalazić iz baranjskog vinogorja kaže da bi uvijek prepoznao baranjsku graševinu, s obzirom na zemlju iz koje loza raste i na okus koji se dobiva. Po njegovom mišljenju, to je najbolja graševina na svijetu, a budući da nije Baranjac, smatra da ima još veće pravo to tvrditi. Graševina se odražava kroz izuzetno visoku kompleksnost, s organoleptički širokim spektrom aroma i mirisa. Zanimljivo je kako se mijenja od godine do godine. Na etiketi njihove "Silver" linije stavili su cvijet kamilice, budući da u nekim godinama vino ima fini, blagi okus kamilice. U nekim godinama osjeti se cvijet bagrema, te svaka godina donosi svoju posebnost. Ponekad je to kombinacija mirisa. Bogatog je okusa i uvijek s relativno visokim postotkom alkohola, što znači da je teško dobiti graševinu s manje od 13 posto alkohola.

Vinarija Kaptol

Vinarija Kaptol predstavlja graševinu s Kutjevačkog vinogorja. Specifičnost njihove graševine, s obzirom na terroir, ogleda se u istančanoj svježini i prepoznatljivim notama cvijeta lipe, lagano pokošene trave, zelene jabuke. Ova lagana lepršavost čini njihovu graševinu prepoznatljivom.

Vinarija Kast

Vinarija Kast, čije ime proizlazi iz kombinacije imena brata i sestre, Katarine i Stjepana Kočalija, nastavlja tradiciju započetu još od strane njihovog djeda, koji je najstariji živući vinar. Godina 2022. obilježila je njihovu prvu berbu.

Vinarija Kutjevo

Predstavnik vinarije Kutjevo predstavlja graševinu koja, kako kaže, ima poseban okus upravo zbog terroira kutjevačkog područja, budući da je Kutjevo kolijevka graševine. U ponudi imaju više vrsta graševine, od mladih vina, vrhunskih do premium vina, pa sve do odležavanih i kupaža s graševinom. Ukupno je graševina zastupljena u oko 90% njihove proizvodnje.

Vinarija Marcota

Vinarija Marcota dolazi iz središnje Slavonije, kroz koju prolazi 45. paralela, iz područja slavonskog gorja u Kutjevu, Požegi i Pleternici koja predstavljaju bazen svjetski poznate graševine. Tlo je pjeskovita ilovača, ali bogato kalijem, što rezultira izraženom mineralnošću vina. Postoje graševine iz zapadne Slavonije, Zagorja i Međimurja, gdje su kiseline možda izraženije, kao i Iločke i Baranjske graševine koje imaju možda niže kiseline. Naša vina su pak negdje između, pa su naše graševine uvijek uravnotežena i harmonična vina. Dakle, naš položaj uglavnom karakteriziraju graševine koje su uravnotežene, fine i harmonične.

Vinarija Papak

Predstavnica vinarije Vina Papak navodi da je Ilok poznat po uzgoju i proizvodnji graševine te je uvjerena da je više od 50% uzgajanih sorti upravo graševina. Predstavljaju nam tri vrste graševine – kvalitetnu Graševinu classic iz 2022. godine, Graševinu Radosh iz vrhunske linije Radosh iz 2021. godine, te predikatnu Graševinu izborna berba prosušenih bobica iz 2015. godine. Naglasila je da graševina ima iznimno veliki potencijal, da je prekrasna sorta i da se s njom može stvarno svašta raditi. Graševina nije uvijek ona koja se pije na litre i koristi za gemište; može biti iznimno ugodna nepcu okusom i mirisom. Izrazila je zadovoljstvo što su mogli doći s upravo tri vrste graševine kako bi pokazali svu raskoš koju ova sorta može pružiti svojim kušačima.

Vinarija Perak

Vinarija Perak iz Kutjeva predstavlja graševinu koja dolazi s područja Kutjeva, koje je samo po sebi specifičan terroir, prema tvrdnjama njihovog predstavnika, te je najpogodnije i najpovoljnije za uzgoj graševine u Slavoniji. Iako svaka graševina u Slavoniji ima svoje karakteristike, smatra da graševina u Kutjevu daje među najboljim rezultatima.

Vinarija Škoro

Vinarija Škoro navodi da su kod njih tla ilovasta, vrlo dobro zadržavaju vlagu tijekom sušnih ljetnih mjeseci. Visoke temperature mogu predstavljati problem, no unatoč tome tlo daje vrlo dobra vina. Urodi su manji, ali su vina iznimno dobra, aromatična i skladna.

Vinarija Sontacchi

Vinarija Sontacchi predstavlja graševinu s Kutjevačkog vinogorja. Predstavnik vinarije navodi kako sve Kutjevačke graševine odlikuje izražena mineralnost te miris bijelog voća. Njihove graševine proizvode se kao potpuno suhe, odnosno balansiraju između alkohola i kiseline. Proizvode jednu varijantu kao svježe i jednu varijantu koja je rjeđa.

Vinarija Siber

Vina Siber iz Erduta predstavlja svoju graševinu koja, s obzirom na terroir, pokazuje tipične karakteristike graševine. U finišu se osjeti blago gorkasti okus, miris zelene jabuke, kruške, vinogradarske breskve, a u ustima se može primijetiti mineralnost koja je posljedica prisutnosti Dunava i černozema.

Vinarija Suza Baranje

Podrumi Kolar iz Suze u Baranji naglašavaju kako svaki tip tla nosi određene kvalitete za specifične sorte. Pohvalili su se kako tla u Baranji pružaju izvrsne uvjete za razvoj svake sorte, te omogućuju postizanje vrhunskih rezultata u proizvodnji vina. Tržište diktira koje će vrste vina proizvoditi. Njihov asortiman obuhvaća sve, od suhih i polusuhih do poluslatkih i slatkih vina, poput izborne berbe graševine. Prošla je godina bila takva da su mogli proizvesti vino koje možda sljedećih pet godina neće biti moguće proizvesti. Graševina je njihova glavna sorta, a pored nje imaju i druge sorte koje su također dobro zastupljene, prodaju se odlično i veoma su ugodne za konzumaciju.

Vinarija Tri međe i oblak

Vinarija Trivanović

Vinarija Verkat

Vinarija Verkat sa Fruške gore je u vlasništvu sestara Vrkatić. Njihova godišnja proizvodnja oscilira između 15 000 i 20 000 litara vina. Posebne su po tome što imaju jedini nasad istarske malvazije u Srbiji i na Fruškoj gori. U pogledu tla iz kojeg raste loza graševine i kako se to odražava na njen okus, kažu da je terroir za graševinu fantastičan jer daje izuzetno mineralna vina s vrlo dobrim kiselinama. Kada su godina i klimatski uvjeti dobri te omoguće da se dobije kvalitetno grožđe, rezultat će biti i kvalitetno vino.

Vinarija Vinčić

Predstavnik Vinarije Vinčić iz Molovina kod Šida kaže da njihova graševina dolazi iz vinograda starog 52 godine te raste na zemljištu koje je mješavina gajnjače i osiromašenog černozema. No, korijenje ove biljke je prožeto mnogo dublje u dubinu Fruške gore, odakle uzima svoju mineralnost. Ova osobina daje njihovim vinima slojevitost, snagu i sposobnost održavanja.

Vinarija Vinum

Vinarija Zelna

Vinarija Zelna iz Mađarske je obiteljska vinarija koja obrađuje 17 hektara vinograda. Fokusirani su na graševinu (olaszrizling), koja je njihova primarna sorta. Njihovi vinogradi smješteni su u blizini Balatona, gdje se nalazi najplodnija zemlja u Mađarskoj. Tvrdi se da bi svakih sto metara mogla biti pronađena druga vrsta tla. Crvena zemlja s vapnencem i vulkansko tlo daju vinu posebne note, stoga su prema vrsti tla i planirali sadnju vinograda. Grožđe beru odvojeno te svake godine proizvode dvije ili tri različite verzije vina iz tih nasada.