GROW du Monde, Kutjevo 2023.

Drugo izdanje natjecanja GROW du Monde 2023. – 

Uspon graševine na svjetskoj vinskoj sceni

 

KUTJEVO – U slikovitom Kutjevu, od 14. do 17. lipnja održano je drugo izdanje međunarodnog natjecanja u vinima GROW du Monde 2023. Specijalizirani panel sastavljen od 20 sudaca iz 17 zemalja, uključujući dva nositelja prestižne titule Master of Wine, Roda Smitha MW i Ivana Barbića MW, ocjenjivao je više od 200 uzoraka vina proizvedenih od sorte graševina. Ova sorta, poznata pod različitim imenima poput olaszrizling, grašac, welschriesling, od iznimne je važnosti za vinograde Središnje Europe.


Nakon samog natjecanja, organizirano je studijsko putovanje kroz Slavoniju, Baranju i Srijem, ključne regije u Hrvatskoj poznate po uzgoju graševine. Uz to, 16. lipnja u Osijeku je održana konferencija Go Grow na kojoj su službeno proglašeni dobitnici trofeja. 

Ove godine, trofeji su dodijeljeni u pet kategorija – odležana, mlada, pjenušava, jantarna i slatka vina, a pobjednička vina dolaze iz Hrvatske, Češke, Srbije i Austrije. GROW je akronim sastavljen od različitih naziva za graševinu: grašac, olaszrizling i welschriesling. Natjecanje GROW du Monde usredotočeno je na ovu sortu, s ciljem poticanja njezine prisutnosti na međunarodnom tržištu. Osnovano je od strane trojice vinskih stručnjaka: Saše Špiranca, vodećeg vinskog stručnjaka u Hrvatskoj; Zoltana Győrffya, osnivača i urednika časopisa Pecsi Borozo; i Igora Lukovića, vinskog stručnjaka i urednika časopisa Vino & Fino.


Sljedeće godine, natjecanje GROW du Monde održat će se u lipnju, u Mađarskoj. Saša Špiranec, jedan od osnivača natjecanja, uvjeren je u veliki potencijal graševine kao sorte i vjeruje da ovakva natjecanja pridonose njenoj sve većoj popularnosti i prepoznatljivosti na svjetskoj vinskoj sceni.

Rezultati ocjenjivanja po kategorijama

Tomasz Prange – Barczyński detaljno o GROW du Monde natjecanju 2023.

Na ovogodišnjem GROW du Monde natjecanju razgovarali smo s Tomaszom Prangeom – Barczyńskim, glavnim urednikom Ferment magazina u Poljskoj.

 

Nakon ocjenjivanja preko 250 uzoraka vina iz Hrvatske i inozemstva, koji su dojmovi oko kvalitete i raznolikosti ovogodišnjih natjecatelja?

Pratim graševinu jako puno godina i među prvima člancima o Hrvatskoj, koje sam napisao 2004. godine, dakle skoro prije 20 godina, otkrio sam graševinu na čudnom mjestu – u Dubrovniku, pijući kasnu berbu graševine uz kamenice. Tada nisam imao poima da je graševina isto kao i olasriezling, vlaški rizling itd. Nakon toga sam otkrio odakle graševina potječe i da je to sve jedna te ista sorta. To me jako zainteresiralo da počnem pratiti korijene graševine kao vina i sorte. Dakle, 20 godina života pratim priču o graševini, koju, moram priznati, nekad nisam naročito volio jer nije bila na razini kvalitete kakva je danas. GROW du Monde je pokazao da je graševina narasla u kvaliteti u svakoj zemlji gdje se proizvodi. Uvijek nam je drago što imamo priliku kušati graševinu u zemljama koje je proizvode, kao npr. u Kutjevu, „glavnom gradu“ graševine. Ove smo godine imali priliku kušati vrlo različita vina od mladih, odležanih pa do pjenušavih vina. Moram napomenuti kako su kriteriji na GROW de Monde jako visoki. Morate osvojiti barem 86 bodova za medalju dok je na drugim natjecanjima taj prag puno niži jer medalje, na nekima, počinju već od 82 boda. Vjerujem da to pokazuje kako je ovo natjecanje respektabilno i sretan sam da sve više zemalja i vinogradara u njemu sudjeluje.

 

Kao međunarodni stručnjak za vino, što biste istaknuli kao detalj graševine koji je odskočio s obzirom na regiju Slavonija i Podunavlje gdje se najviše proizvodi?

Jako se lako mogu prepoznati razlike u strukturi i klimi gdje se proizvode. Vina iz Iloka su malo karakternija, jača, dok su iz drugih dijelova Slavonije mineralnija. Ali najviše ovisi o vinogradarima i načinu proizvodnje. Svaki od njih proizvodi graševinu u nekoliko različitih stilova. Recimo, u Kutjevu smo probali nekoliko poprilično različitih graševina, iako su iz istog mjesta i regije. Iz tog razloga volim graševinu, jer ima toliko različitih lica, a opet na kraju prepoznatljiv jedinstveni karakter koju ta sorta ima, što je jako važno.

 

Tijekom studijskih putovanja koja ste spomenuli, koja ste jedinstvena obilježja terroira primijetili i kako ona utječu na okus vina?

Jako sam zadovoljan što se pojavljuje sve više proizvođača koji se odlučuju isključivo za graševinu. Oni su jako ponosni na to i žele pokazati specifičnosti terroira na mjestima gdje uzgajaju graševinu kao jedinu sortu. Što se tiče ostalih sorti, jako sam bio iznenađen kvalitetom crnih vina u Feričancima. Posebno jer je uzgoj crnih sorti na tom području izazovan, a i ljudi imaju drugačiji pristup tome. Tako smo probali iznimno lagani, ali superelegantni syrah i frankovku u Feričancima, što me jako iznenadilo.

 

GO GROW konferencija ima za cilj promovirati graševinu kao najznačajniju sortu u Hrvatskoj. Vjerujete li da je taj cilj postignut, kao i strategije u podizanju graševine na internacionalnom nivou?

Apsolutno, da! Ovdje se okupilo mnoštvo ljudi, a mislim prvenstveno na suce, koje poznajem već godinama. Bez obzira iz koje zemlje dolazimo, svatko od nas ima jako jasnu ideju i cilj da ljudima objasni da graševina nije rizling, i to je još uvijek jako teško. Pišem i govorim o tome već 20 godina. Bio sam na mnogim kušanjima graševine i uvijek je teško objasniti ljudima. Ali, vjerujem da ovakve konferencije pružaju važan alat jer će mnogo ljudi pisati o tome. Volim rizling, on je moja najdraža sorta, ali također volim i graševinu jer od nje nastaju potpuno drugačija vina. Ovakva kušanja i natjecanja mogu samo osnažiti graševinu kao sortu. Hrvatska ima puno vrsta grožđa koje volim, i zato sam već drugi puta ovdje kod vas, i zbog toga pokušavam svake godine biti u Hrvatskoj jer svaki puta kada dođem otkrijem nešto novo. Graševina može biti “snažan konj” koji će vući sve te vrste. Najčešće se sadi i moramo raditi na tome da je prepoznaju kao lijepu i samostalnu sortu.


Koja su po vama bila vina koja su odskočila na ovogodišnjem GROW du Monde natjecanju, ne po imenu nego po okusu? Koja je najvažnija poruka ovog natjecanja? 

Najvažnija poruka je da smo u svakoj kategoriji koju sam kušao, počevši od pjenušaca pa sve do mladih i odležanih vina, imali iznimna vina. To je za mene puno važnije od toga da jedno posebno vino dobije trofej. Naravno, uvijek možete napraviti jedno određeno vino za trofej, ali meni je najvažnije da sam u tom procesu kušao mnogo predivnih mladih graševina, jer to su vina koja ljudi piju svakodnevno. Poruka GROW du Monde je da možete biti sve više sigurni kada odete u kupovinu vina u dućan i kupite graševinu, ne za 100€ nego za 5 ili 7€, da ćete dobiti jako dobru kvalitetu u toj boci. To je za mene najvažnija poruka ovog natjecanja.

 

Suradnja između država, organizacija i udruga bila je značajan aspekt ove manifestacije. Što mislite, kako takva partnerstva pridonose razvoju i prepoznavanju regionalnih vina poput graševine?

Godinama dobro poznajem Sašu, Igora i Zoltána, prije nego što su osnovali GROW du Monde i GO GROW, i znam da su oduvijek bili dobri prijatelji s dobrim idejama. Mislim da je ovo iznimno važan projekt. Vinogradi povijesno ne poznaju granice. Graševina je najvažnija sorta ovog dijela Europe, bez sumnje. Vidjeli smo na predavanjima i konkretne brojke i znamo da je graševina, ako ne najvažnija, onda jedna od najvažnijih sorti u svakoj zemlji koja sudjeluje na GROW du Monde. Stoga ova suradnja može samo doprinijeti i poslati poruku potrošačima da bez obzira kako graševinu nazivaju u svojim zemljama, mogu očekivati kvalitetna vina. Slijedeće godine idemo u Mađarsku na GROW du Monde, a koliko čujem, i ostale zemlje koje proizvode graševinu bi voljele biti domaćini u godinama koje dolaze.

 

S rastućom globalnom potražnjom za jedinstvenim i autohtonim sortama grožđa, kako predviđate tržišni potencijal graševine na međunarodnoj vinskoj sceni? Postoje li specifična tržišta na kojima ima najviše potencijala za uspjeh?

Točno je da vinski znalci i ljubitelji često traže nešto posebno. Ako govorimo samo o Hrvatskoj, trebamo znati da iz Poljske dolazi oko milijun turista svake godine. Ponekad me pitaju ima li Hrvatska dobra vina, i tada im kažem: “Ljudi, Hrvati imaju desetke autohtonih sorti grožđa s kojima proizvode vrhunska vina! I iako možda nećete pronaći butelju najrjeđih sorti poput grka, imate izvanrednu graševinu koja je izvrsno vino za uživanje tijekom odmora.“ Vjerujem da graševina ima potencijal i da treba pokazati turistima kako Hrvatska ima potencijal kao vinska destinacija. Graševina je sorta koja je dostupna u širokoj prodaji, možete je pronaći u lokalnim dućanima ili supermarketima gdje ćete pronaći kvalitetnu bocu graševine. Jako je važno da graševinu pozicioniramo kao vodeću sortu, posebno ovdje u Hrvatskoj gdje može igrati značajnu ulogu.

 

Gledajući unaprijed, kakva su vaša očekivanja za buduća izdanja manifestacije GO GROW i kakvu ulogu mogu imati u promociji graševine kao vodeće sorte bijelog vina? 

Nadam se da će nam se sve više zemalja pridružiti u ovoj manifestaciji. Ove godine smo bili ovdje, u Hrvatskoj, gdje smo probali preko 250 vina, od kojih je više od 100 bilo iz Hrvatske. Spremni smo nastaviti s promocijom, dolaziti ocjenjivati, ne samo jedan dan, nego koliko god je potrebno. Jako je važno da ova manifestacija postane međunarodna i da imamo sve više vinarija koje proizvode ovu sortu. Iako je u prošlosti smatrana prosječnom sortom, naš je zadatak promijeniti tu percepciju i dokazati ljudima, potrošačima, da to nije bilo zbog same sorte, već zbog načina na koji se proizvodila u velikim kombinatima s pogrešnim uzgojem u vinogradima i pogrešnim metodama proizvodnje. Danas imamo predivne primjere vina od graševine i moramo ih predstaviti svijetu. Konferencije i natjecanja poput ovog mogu samo pomoći u tome.

 

Možemo reći da su vinogradari, nakon turbulentne povijesti, doživjeli svojevrsni restart u proizvodnji graševine? 

Naravno, možemo reći da su uspjeli! Ne samo da proizvode izvrsna vina od graševine, već imaju i nove projekte, nastaju nove vinarije i ideje svakodnevno. Svaki puta kada se vratim u Hrvatsku, otkrijem nešto novo što je za mene nevjerojatno.

Ivan Barbić MW o GROW du Monde i graševini u inozemstvu

Ivan Barbić, rođeni Zagrepčanin, živi i radi čitav svoj život u Švicarskoj. Prije 30 godina počeo se baviti vinom i radio je u Istraživačkom centru u Švicarskom Wädenswilu. U posljednjih 25 godina bavi se trgovinom vinima u Švicarskoj, a također je sudjelovao u zajedničkoj proizvodnji vina na Hvaru. Redovno piše za vinske časopise, uglavnom u Švicarskoj, te se bavi posredovanjem za neke proizvođače u Švicarskoj, Hrvatskoj i neko vrijeme u Španjolskoj.

 

Član ste žirija GROW du Monde, koje se ove godine održava u Hrvatskoj. Kako čovjek s vašim iskustvom u prodaji, pa čak i proizvodnji vina, gleda na razvoj kvalitete vina u Hrvatskoj u usporedbi s prethodnim godinama?

Nekoliko puta godišnje posjećujem Hrvatsku, uglavnom zbog vina, posebno u Slavoniji i Dalmaciji. Ovo je drugi put da sudjelujem kao ocjenjivač graševine na natjecanju GROW du Monde. U proteklih 30 godina, svjedočili smo značajnom napretku u kvaliteti vina. U devedesetima su se počela pojavljivati vina koja su naslućivala veliki potencijal za kvalitetom koji Hrvatska posjeduje u području vinogradarstva i vinarstva. Ali u posljednjih 10 godina, možemo pronaći vrhunska vina najviše kvalitete u gotovo svakom vinogorju u Hrvatskoj. To je dobra osnova za afirmaciju hrvatskih vina u inozemstvu.

 

Mnoge postsocijalističke zemlje ističu kako je masovna kombinatska proizvodnja iz prošlog režima kočila razvoj vrhunskih vina. Kako biste ocijenili naš oporavak od toga?

Bilo je vremena kada se više gledalo na postizanje velikih količina vina nego na kvalitetu, posebno u doba socijalizma. Također, većinom su postojale velike zadruge koje su proizvodile jedno vino od jedne sorte. Očito je da se na taj način nije mogla postići visoka kvaliteta niti iskoristiti potencijal koji Hrvatska ima. Unatoč tome, mnogi vinogradi i vinari nastavili su marljivo raditi na održavanju svojih vinograda, što im je kasnije omogućilo poboljšanje kvalitete tijekom posljednja dva ili tri desetljeća, što je rezultiralo postizanjem trenutne razine kvalitete.

 

Nove generacije preuzimaju nasade i vinarije, mnogo se nade polaže u inozemno tržište. Također, primamo pozitivne povratne informacije iz inozemstva o kvaliteti naših vina. Interesira nas vaše mišljenje o našem trenutnom položaju u odnosu na svjetsku konkurenciju u smislu kvalitete.

Što se tiče kvalitete, imamo mnogo toga za ponuditi s našim najvažnijim sortama. Ta vina su visoke kvalitete. Međutim, kao što ste čuli, problem je što ta vina nisu poznata u inozemstvu. Nadalje, najbolji proizvođači imaju vrlo dobro tržište ovdje u zemlji, što im često smanjuje motivaciju za izvozom. Iz vlastitog iskustva znam kolike su cijene najboljih plavaca u Dalmaciji. To je regionalni faktor jer posjetitelji Hrvatske žele kušati najbolja domaća vina. Međutim, to povećava cijenu tih vina, što otežava postizanje takve cijene na inozemnom tržištu. U usporedbi s tisućama vina iste kvalitete iz različitih zemalja, i uzimajući u obzir njihovu cijenu, bit će izazov afirmirati i opravdati najbolja i najskuplja hrvatska vina u inozemstvu.

 

Koje su specifičnosti ovogodišnjih graševina u pogledu terroira na kojem su uzgajane?

U proteklim godinama imali smo nekoliko iznimno toplih, čak i vrućih ljeta. Posljedice toga često su bila vina s punoćom, visokim alkoholom, ali nedostatkom kiselosti. Međutim, prošla godina, 2022., donijela je iznimno uravnotežena vina s punoćom, zrelim voćnim aromama, ali i dovoljno kiseline koja je uspjela uravnotežiti ta vina. Stoga je većina ovogodišnjih graševina užitak za pijenje već sada, a imat će i potencijal za odležavanje nekoliko godina.

Josip Pavić ispred Graševine Croatice

Josip Pavić je predsjednik Nadzornog odbora Erdutskih vinograda, predsjednik Graševine Croatice regionalne organizacije vinogradara i vinara Slavonije i Podunavlja te predsjednik Udruženja vinara Hrvatske gospodarske komore.

 

Moglo se čuti mnogo velikih planova na ovogodišnjoj GO GROW konferenciji u vezi graševine. Čuli smo da ima mnogo kvalitetnih vina. Kakvo je vaše mišljenje o smjeru u kojem se danas razvija vinarstvo regije Slavonija i Podunavlje te kakvu ulogu u tome ima graševina kao sorta?

Kao što je već rečeno, 40% vina koje ide u prodaju preko Zavoda za vinarstvo je graševina ili vina s ove regije. Znamo da je u svakom poslu, pa tako i u vinarstvu, bitno da budete vrhunski u sva četiri elementa marketinškog miksa: kvaliteti proizvoda, cijeni, kanalima distribucije, ali posebno u promociji. Pitanje koje se postavlja je gdje smo mi sada? Možemo reći da smo sada na vrlo visokoj razini kvalitete, možemo se uklopiti i po cijenama, ali još uvijek nas se na tržištu ne doživljava na toj razini s obzirom na kvalitetu koju nudimo. Graševina Croatica sada provodi strategiju razvoja Slavonije i Podunavlja kao vinske regije u kojoj ćemo definirati početno stanje i ciljeve koje želimo ostvariti. Kolegama koji nisu upućeni u te termine, slikovito objašnjavam što je strategija, plan i akcijski plan. Kažem im: “Vaše stanje je ovakvo; kada netko dođe na večeru i želi impresionirati nekoga odabirom vina, često poseže za nekim francuskim, talijanskim ili čileanskim vinom, ali rijetko kada za graševinom u tom smislu.” A upravo nam je cilj strategije probiti graševinu na mjesto koje zaslužuje, kao vrhunsko vino koje se pije uz večeru rame uz rame s navedenim vinima. Takva događanja poput ove konferencije su načini na koje ćemo promijeniti tu percepciju. U vinskom poslu, destinacijski marketing je vrlo važan element promocije. Potrebno je da ta destinacija ima priču, a pod destinacijom smatram cijelu našu regiju. Također, ta priča mora biti istinita i dokumentirana. Naš plan je promovirati našu regiju kao regiju povijesnih vinarija, možemo čak reći i plemićkih vinarija. Spomenimo samo neke poznate vinarije poput Feričanaca, Kutjeva, Belja, Iloka i Erduta koje već stoljećima njeguju tradiciju vinogradarstva. Naša želja je da postanemo prepoznatljivi upravo po toj bogatoj tradiciji i povijesti koju mladi vinari ovog kraja nastavljaju nasljeđivati i čuvati. Želimo se udaljiti od povezivanja s prošlim vremenima velikih kombinatskih vinarija i usredotočiti se na bogatu povijest i tradiciju koju malo koja zemlja može imati. Važno je napomenuti da su vinarije naše regije sudjelovale na natjecanjima vina još u 19. stoljeću u Parizu. Ta povijest će nam biti polazište za jednu priču koju možemo potkrijepiti pisanim dokazima, a koja je istinita, povijesna i dobro dokumentirana. Budući da sam bio i predsjednik NK Osijek, uvijek volim povezivati stvari koje nas mogu promovirati diljem svijeta, poput kvadratića na našem dresu. Primjerice, Austrijanci su isto učinili s bojama svoje zastave. Ja osobno vidim crvene kvadratiće kao priliku da nas se bolje poveže s cijelim svijetom. Cijeli svijet ih prepoznaje. Tako da bih iskoristio tu priliku, s obzirom na svoje iskustvo u nogometu, da povežemo te dvije stvari. To je moje osobno razmišljanje i priča o tome kako iskoristiti ono što Hrvatska ima i što je prepoznato diljem svijeta kako bismo promovirali našu kvalitetnu graševinu. Na ovom natjecanju se jasno pokazalo koliko smo sposobni i razvijeni. Ukratko, trebamo se promovirati kao regija povijesnih vinarija u kojoj današnji vinari nasljeđuju njihovu tradiciju. Za to imamo itekako temelja u kvaliteti, ali i povijesnom naslijeđu.