Vinart Grand Tasting 2023.

Osmi Vinart Grand Tasting Festival 2023. održan u Laubi 3. i 4. ožujka svojom brojnošću izlagača i posjetitelja moćno je poručio kako protekle turbulentne godine nisu smanjile entuzijazam hrvatskih vinara. Zapravo, moglo bi se reći, kako je energija i motiviranost kojom su predstavljali svoja vina i pjenušce posjetiteljima, a i našem magazinu, dokaz kako su im ove godine dale vremena da se „pregrupiraju“ u svojim redovima kako bi normalizaciju poslovanja nakon pandemije dočekali spremniji i ponudom bogatiji. Mnogo njih je vrijeme iskoristilo za obnovu i proširivanje nasada, podruma i modernizaciju vinarija.  Mnogo ih je krenulo u sadnju novih i autohtonih sorti te kreiranje zanimljivih kupaža i pjenušaca.

Atmosfera je bila i više nego srdačna te je svatko, bio vlasnik ili predstavnik, rado izdvojio vrijeme da prezentira svoj rad i trud svakome tko je želio pobliže znati o vinu koje degustira. Nekako je sveopći dojam kako su svi iznimno ponosni svojom tradicijom i sortama te obiteljskim angažmanom koji ulažu u posao pa smo se mi, magazin kojemu je za cilj predstavljanje te tradicije i povijesti, osjećali kao kod kuće. Upravo zbog spomenute srdačne i prijateljske atmosfere, potrudili smo se napraviti detaljnu reportažu o svakome od njih: razgovarati, fotografirati izložbeno mjesto i butelje (koje će biti izlistane pod njihovim profilima u kategoriji Vinarije) te vam napraviti ekskluzivnu reportažu ovogodišnjeg izdanja Vinart Grand Tastinga.

Zastupljenost sorti na ovogodišnjem Vinart Grand Tasting festivalu:

Izlagači poredani abecednim redoslijedom:

Ante Sladić Vino

Vinarija Ante Sladić vino predstavila se isključivo sortimentom Dalmatinske zagore zaleđa Skradina. Od bijelih vina imaju vina sorti debit i maraštinu, a od crnih lasina i plavić. Prodaju u restoranima i u vlastitoj vinariji, a izvoze u Europu i SAD.

Antunović

U sortnom dijapazonu 75% čine bijele sorte (graševina, chardonnay, zeleni silvanac, muškat ottonel i plemenka), a 25% crne (crni pinot, cabertnet franc i cabernet sauvignon). Tržišni i proizvodni princip rada vinarije jeste “butik vinarija”, vrhunska vina u malim serijama za prave vinoljupce!

Badel 1862

Tina Klepac predstavlja poduzeće Badel, vinariju Korlat te vinariju Vinoplod iz Šibenika, poljoprivrednu zadrugu Svirče na Hvaru i vinariju Daruvar. Predstavljaju paletu od deset vina berbama 2021. i 2022. Od crvenih vina prezentirane su i starije berbe iz 2016. i 2018. Godišnja očekivana proizvodnja u vinariji Korlat je oko 300 000 litara vina. Prodaju u restoranima- HoReCa, ali i u slobodnoj prodaji. Izvoze ponajviše u regiju ali i u prekomorske zemlje: Kanadu, SAD, Japan i Kinu.

Baraka

Filip Karlo Baraka predstavlja vinariju Baraka iz Šibenika vinima sorti debit, maraština kao i kupažu debit, trnjak i maraština, zatim babić, rose od plavine, babića i lasina te nešto internacionalnih sorti. Prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji. Godišnja proizvodnja im je oko 30 000 boca vina, a izvoze diljem Europe.

Barun

Joseph – Stephane Špoljar Marundić, iz vinarije Barun u Krašiću, regija Plešivica, svoju vinariju predstavlja sa njihovih pet pjenušaca Elegance od sorte manzoni, Rose od pinota noira, crni pjenušac odležan pet godina na kvascima te sa novim pjenušcem 100+ iz vinograda starog preko sto godina u kojem je 12 sorata, dužom maceracijom te četiri godine odležano na kvascima. U svom portfoliju imaju chardonnay sur lie, manzoni mirno vino te crni pinot. Godišnja proizvodnja im je oko 50 000 boca od kojih su oko 70% pjenušci. Vina plasiraju u restoranima, hotelima, vinotekama i u vlastitoj vinariji, a izvoze u Češku, Austriju i Tajvan.

Benvenuti

Nikola Benvenuti predstavlja vinariju Benvenuti sa autohtonim istarskim sortama malvazija i teran. Od malvazije imaju dvije varijante, jednu svježu iz inoxa, a drugu iz vinograda starog 70 godina, maceriranu i odležanu godinu dana u velikim bačvama. Godišnja proizvodnja im je oko 120 000 boca vina na 22 hektra vinograda. Prodaju pretežno u restoranima i u vlastitoj vinariji. 30% proizvodnje izvoze u Europu i Ameriku.

Bire

Predstavnica vinarije Bire s otoka Korčule, vlasnika Frane Milina, predstavlja nam autohtonu sortu grk, specifičnu po tome što je sorta jednospolac- ima isključivo ženski cvijet i treba joj oprašivač. Uz navedenu sortu proizvode još plavac mali, rose, pjenušac rose, a od grka rade svježu varijantu odležanu s florom koja dolazi s posebnih položaja. Godišnja proizvodnja im je oko 40 000 boca vina. Vina su većinom u restoranskoj prodaji, a oko 20 % proizvodnje nalazi se u vlastitoj prodaji.

Buhač

Ivan Buhač, vlasnik vinarije Buhač iz Iloka predstavlja nam vina sorti graševina, sauvignon, chardonnay, traminac i merlot. Godišnja proizvodnja im je oko 200 000 litara vina koje se proizvodi pretežno za domaće tržište. Prodaja vina im je podjednako zastupljena i u restoranskoj i u vlastitoj prodaji.

Carić

Ljubomir Makjanić predstavlja nam vinariju Carić s otoka Hvara. Predstavljaju osam različitih vina sorti od svježe bogdanuše, svježeg pošipa, kupaže pošipa, bogdanuše i prća, pa do odležanih plavaca i kupaže plavca s cabernetom. Godišnja proizvodnja im je između 50 000 i 60 000 butelja vina, većinom u restoranskoj prodaji.

Coletti - Kolarić

Franjo Kolarić iz vinarije Coletti, Plešivica, predstavlja njihova vina u rose i bijeloj varijanti. Rade vina odležavanjem godinu dana u amforama iz Gruzije. Pinot sivi je glavna sorta vinarije. Godišnja proizvodnja im je oko 100 000 boca od kojih je 20% pjenušca. Prodaju pretežno u restoranima u Hrvatskoj.

Coronica

Predstavnica vinarije Coronica govori kako ovisno o načinu proizvodnje i odležavanju, proizvode dvije malvazije istarske, svježu i odležalu, svaka od kojih svojim karakteristikama najbolje odražava osobine ove bijele sorte. Naš ponos među crvenim vinima je Gran Teran, vino istinskog istarskog karaktera proizveden od autohtone istarske sorte.

Cossetto Alfredo

Obitelj Cossetto donijela je na kušanje dvije malvazije te jedan odležani chardonnay na talogu, kupažu crnih sorata i teran. Očekivana godišnja prodaja je 60 000 boca vina, prodaju pretežno u restoranima te izvoze u Njemačku, Italiju te zemlje u okruženju.

Crvik

Petar Crvik, vlasnik vinarije Crvik iz Konavala s podrumom starim preko 100 godina predstavlja nam vina sorti merlot, malvaziju dubrovačku te kupažu od sorti merlot, plavac mali i cabernet sauvignon. Godišnja proizvodnja im je oko 40 000 butelja vina. Prodaja im je većinom restoranska.

Damjanić

Damjanić vina iz Fuškulina kod Poreča predstavljaju se s 5 etiketa: pjenušac od malvazije i chardonnaya, pinot bijeli, svježom malvazijom berbe 2022., kupažom borgonje i terana te kupažom merlota, cabernet sauvignona, borgonje i terana. Godišnje proizvode oko 100 000 litara vina, prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji te izvoze u Crnu Goru, Austriju, Njemačku i Ameriku.

Degrassi

Alen Matolić iz vinarije Degrassi predstavlja vinariju s vinima sorti malvazija 2021., chardonnay 2019. odležan u drvenim bačvama te s dva pjenušca- chardonnay blac de blanc 2018. dvije i pol godine odležan na kvascima te kupažom malvazije, chardonnaya i sauvignona. Od crnih vina predstavljaju kupažu cuvée od 7 sorti koje dozrijevaju tri i pol godine u drvenim bačvama i oko četiri godine u boci. Proizvode 40 etiketa vina i prodaju u restoranima, slobodnoj prodaji te izvoze diljem svijeta.

Dobra Berba

Tvrtka Dobra berba d.o.o. već nekoliko godina uspješno posluje na hrvatskom tržištu. Prerada grožđa odvija se na lokaciji u Sv.Jani, nedaleko Jastrebarskog, gdje se vinificiraju najpoznatije hrvatske i svjetske sorte grožđa: graševina, rajnski reasling, traminac, sivi pinot, chardonnay, cabernet- sauvignon, merlot, frankovka...

Domaine Koquelicot

Olivier Ertzbischoff iz vinarije Domaine Koquelicot iz Gračišća predstavlja sorte vina chardonnay, jedno klasično izdanje Belaigra i macerirani chardonnay, 2 dana maceracije prije fermentacije – Epicuria. Također proizvode šampanjce od chardonnaya – blac de blanc, te rose od 80% chardonnaya i 20% merlota. Predstavljaju i kupažu merlota, cabernet sauvignona i terana te kupažu merlota i cabernet sauvignona. Godišnja proizvodnja im je oko 10 000 boca vina, a prodaju pretežno u restoranima u Hrvatskoj.

Fiolić

Ana Fiolić predstavlja vinariju Fiolić iz Zadra vinima sorti maraština ali i autohtonim sortama, proizvode rose i crna vina. Uz vina proizvode i likere od suhe smokve i maraske. Godišnja proizvodnja im je oko 30 000 butelja vina. Prodaju u restoranima i hotelima, a u pregovorima su za izvoz u Ameriku.

Galić

Marija Piper Horvat, direktorica marketinga Galić vinarije, predstavila nam je mladu berbu 2022. među kojima su vina sorti graševina, rose i sauvignon blanc. Godišnja proizvodnja im je 333 000 litara vina, na 60 hektara vlastitih vinograda, te u Kutjevačkom i Brodskom vinogorju. Prodaja je većinom restoranska i na domaćem tržištu, a dio od 18% odlazi na prodaju za vanjsko tržište.

Grabovac

Nikola Grabovac iz Vinarije Grabovac iz Imotskog koji predstavlja vinariju pjenušcem od pinota sivog, pinota crnog i chardonnaya, vinima autohtonih sorte – kujundžuša i trnjak 2019., kupažom pet sorti Draga, kupaža četiri sorte Modro Jezero 2017. Očekivana proizvodnja je oko 50 – 100 000 litara vina. Prodaju putem restorana – HoReCa i na kućnom pragu. Izvoze 15% proizvodnje u Njemačku, Austriju i Švicarsku.

Gracin Kiridžija

Mislav Kiridžija iz vinarije Gracin Kiridžija izlaže vina rose od plavca malog, plavac mali, dingač 2019. i 2020. koji je odležao dvije godine u francuskim hrastovim bačvama te kupaž syraha i babića. Prodaju preko restorana i slobodne prodaje, a izvoze u Kanadu i Austriju.

Grgić

Krešo Vučković predstavlja vinariju Grgić vinima sorti pošip i plavac mali. Prodaju u slobodnoj prodaji i restoranima, a izvoze u Europu, Kanadu i Ameriku.

Griffin Ivančić

Krešimir Ivančić, vlasnik vinarije Griffin Ivančić iz Plešivice predstavlja svoju vinariju s pet vina i četiri pjenušca. Od vina tu su kupaža chardonnaya i rizvanca, zatim sauvignon blanc, chardonnay i portugizac. Vina su odležana 20 metara ispod mora dvije do tri godine, gdje dozrijevaju na nešto drugačiji način. Godišnja proizvodnja im je 20 000 litara vina. Prodaju preko HoReCa, a izvoze u Ameriku, Englesku, Njemačku, Švedsku i Italiju.

Hvar Hills

Vinarija Hvar Hills predstavlja vino autohtone hvarske sorte bogdanuša, zatim pošip, pošip sur lie te dva plavca – plavac mali odležan godinu dana u bačvama i plavac maksimus odležan dvije godine u bačvama. Godišnja proizvodnja im je oko 30 000 litara vina, prodaju u restoranima - HoReCa i u slobodnoj prodaji.

Iločki podrumi

Luka Lozanić, voditelj marketinga u Iločkim podrumima, predstavio nam je izbor bijelih i crnih vina Iločkih podruma. Od bijelih vina istaknuo je chardonnay i graševinu, vrhunska vina iz 2022. godine. Predstavio nam je vina iz posebne linije Principovac, koja se radi od grožđa ubranog s posebnih dijelova Principovca, među kojima je naglasio vina sorti graševina i traminac iz 2020. godine te jedan predikat Principovac, izborna berba bobica iz 2017. kao desertno vino. Od crnih vina predstavljen je Kapistran crni, vrhunsko vino iz 2019. koji je dobiven kombinacijom sorti cabernet sauvignon i frankovka. Godišnja proizvodnja je do 4 000 000 litara crnog i bijelog vina, većinom za domaće tržište.

Indijan

Juraj i Ivan Violić, braća koja vode vinariju Indijan iz mjesta Potomje na Pelješcu, predstavljaju nam svoja vina sorti rukatac, pošip, plavac i Dingač Prestige, selektivno vino probrane berbe koje se ne radi svake godine. Godišnja proizvodnja im je oko 10 000 litara vina, koja se nalaze pretežno u restoranskoj i vlastitoj prodaji.

Ipša

Klaudio Ipša iz vinarije Ipša izlaže pjenušac od malvazije, maceriranu malvaziju iz 2018., 2019., sivi pinot macerirani te Sant Elenu crnu koja je kupaža refoška i merlota. Godišnja očekivana proizvodnja im je oko 25 000 litara vina koje prodaju u restoranima i u vlastitoj vinariji. Značajan postotak prodaje čini i izvoz.

Jagunić

Dominik Jagunić, vlasnik vinarije Jagunić, predstavlja vinariju s pjenušcima i maceratima. 75% ukupne proizvodnje čine pjenušci, a ostatak macerirana vina metodom skin contact 5-7 mjeseci. Pjenušce predstavlja sa sortama vina rose od portugizca i crnog pinota, blanc de noirs i blac de blac 100% chardonnay. Macerirana vina sorti traminac, rajnski rizling, sivi pinot i crni pinot. Prodaju isključivo u restoranima i vinotekama, a godišnja proizvodnja im se kreće oko 50 000 boca vina.

Jakob

Vinarije Jakob predstavlja pjenušac od chardonnaya Mati, dva cuvée vina berba 2016. i 2017., cabernet franc, cabernet sauvignon i merlot te syrah 2017. Prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji.

Jakovac

Ozren Jakovac predstavlja vinariju Jakovac iz Erduta vinima sorti graševina, chardonnay, sauvignon te rose od cabernet sauvignona. Od crnih sorti proizvode merlot i cabernet sauvignon. Također se bave i proizvodnjom pjenušca od chardonnaya – blanc de blanc klasične metode s dvije godine odležavanja u boci. Prodaju u restoranima – HoReCa, ali i u slobodnoj prodaji. Proizvode oko 60 000 litara vina, a izvoze u zemlje u okruženju i Njemačku.

Kabola

Vinarija Kabola predstavlja njihova bioorganska vina iz selekcije 2022. Proizvode malvaziju, suhi muškat, rose, mominski muškat te premium vina Amfora malvazija, odležana malvazija Unica i teran. Godišnja proizvodnja im je 110 000 boca, a vina prodaju u restoranima te izvoze u čak 20 zemalja.

Kaptol

Vinarija Kaptol predstavila nam je mlado vino Rose i novi Cuvée berba 2020. Među ostalim sortama ističe vrhunsku graševinu, sauvignon i poluslatku graševinu. Od crnih vina predstavlja crnu kupažu, berba 2018. Godišnja proizvodnja im je 65 000 litara vina. Prodaja je većinom u restoranima u Zagrebu i na Kvarneru, a zastupljena je također u maloprodaji i vlastitoj prodaji.

Kast

Vinarija Kast iz Iloka predstavlja nam mladu vinariju s premijernom berbom iz 2022. godine, u kojoj su proizveli vina sorti graševina, traminac, chardonnay i frankovka. Prezentirali su nam graševinu iz berbe 2022. godine., koja je odležala pola vremena u inoxu, a pola u bačvama od hrasta, betonskim jajima i amforama, čime je vino dobilo svježinu i jačinu. Maksimalni kapacitet vinarije je do 100 000 boca vina godišnje.

Katich

Enolog vinarije Katich iz Imotskog, Viktor Zdilar, predstavlja nam autohtonu sortu vina Imotskog vinogorja- kujundžuša, a od ostalih sorti pošip, chardonnay te kupažu chardonnaya i sauvignona. Od crnih vina predstavlja nam plavac mali berba 2015. te cuvée sorti merlot i cabernet sauvignon kojoj autohtonost daje sorta trnjak u određenom postotku. Također, Reserva je ista kupaža kao nabrojano, ali izrađena od probranog grožđa i odležanog 18 mjeseci u barrique bačvama. Godišnja proizvodnja im je 60 000 litara vina, pretežno u restoranskoj prodaji.

Kocijan

Andreja Kocijan, predstavnica vinarije Kocijan iz Međimurja izlaže vina sorti pošip, sauvignon, traminac, rajnski rizling, cabernet sauvignon te svoju premium liniju Chardonnay Anno Bona. Vinarija je u posjedu 10 hektara vinograda od kojih očekuju prinos od oko 80 000 litara vina. Vina prodaju u restoranima, u vlastitoj vinariji te izvoze devet sorti vina diljem Europe.

Kopjar

Vinarija Kopjar predstavlja se presjekom kompletne proizvodnje. Od sorti tu su sauvignon, graševina, rajnski rizling i chardonnay, proizvode i kupaže spomenutih sorti te liniju pjenušaca kao i crvena vina – rose od crnog pinota, crni pinot te cabernet sauvignon. Godišnja proizvodnja je oko 60 – 70 000 litara. Prodaju 90% preko HoReKa, a izvoze u Njemačku i Englesku.

Korta Katarina

Vinarija Korta Katarina predstavlja se vinima autohtonih sorti pošip i plavac mali. Godišnja proizvodnja im je oko 60 000 boca vina, prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji, a izvoze u 15 zemalja svijeta.

Kosovec

Vinarija Kosovec iz Popovače predstavlja se sortama vina škrlet, chardonnay, zweigelt i frankovka. Godišnja proizvodnja im je između 15 i 20 000 butelja godišnje. Prodaju u restoranima, ali i izvoze u SAD, Kanadu, Singapur, Italiju i Njemačku.

Kostanjevec

Vinariju Kostanjevec predstavljaju Marko Havaši i enolog Luka Košćak sa pjenušcem od sorti chardonnay, blanc de blanc, brut natur, sauvignon, graševinu iz premium linije fermentiranu na prirodnim kvascima te cabernet sauvignon berba 2021., koji je također iz premium linije i odležan 12 mjeseci u barrique bačvama. Prodaju vina u restoranima ali i u sklopu vinarije.

Kraljevski vinogradi

Zoran Pantalon direktor Kraljevskih vinograda predstavlja vina sorti pošip, plavac, crljenak i žilavku. Godišnja proizvodnja im je oko 150 000 litara vina koje prodaju u restoranima preko HoReCa te također izvoze u Ameriku, Japan, Island, Austriju i Njemačku.

Kurtalj

Drago Kurtalj iz vinarije Kurtalj u Plešivici predstavlja vinariju sa mirnim vinima sorti crni pinot, macerirani rajnski rizling te crni pinot. Od pjenušavih vina predstavlja nam rose od crnog pinota te chardonnaya i crnog pinota odležanog pet godina na kvascu. Godišnja proizvodnja im je 17 000 boca godišnje, a prodaju isključivo u restoranima.

Kutjevo

Vinarija Kutjevo predstavlja široki asortiman vina od kojih izdvaja De Ghoto graševinu, Rose Premium, pjenušac Maximo Brut, maceraciju Koria 2017. te crna vina Koria Cuvée, limitiranu verziju. Godišnja proizvodnja im je oko 6 000 000 litra vina, a premium linija oko 15 000 butelja, ovisno o kojoj se etiketi radi. Prodaju vina u restoranima - HoReCa i slobodnoj prodaji. Jako veliki udio u prodaji čini izvoz.

Lagena

Sven Đozo, predstavnik i vlasnik vinarije Lagena iz Moslavine u posjedu je 6 hektara vinograda od čega su 3 hektra škrleta te ostatak pinot bijeli, graševina, cabernet sauvignon te muškat žuti. Godišnje proizvode 65 000 litara vina. Napominje kako su škrleti iz linije Iconic odležani 150 dana na talozima, a izlaže i škrlet berbu 2020. odležanu u bačvama napravljenim od vlastitog drva agacije. Prodaju vina u restoranima i ugostiteljskim objektima i izvoze pretežno u Njemačku.

Lagradi

Ivan Velikanović iz vinarije Lagradi predstavlja se kupažom rajnskog rizlinga, manzonija bijelog i zelenog silvanca te sortama chardonnay, sivi pinot, sauvignon, muškat, traminac i rajnski rizling. Godišnja proizvodnja im je oko 50 000 butelja vina, prodaju u restoranima – HoReCa te u posljednje vrijeme i u slobodnoj prodaji. Izvoz čini preko 70% prihoda, a izvoze pretežno u Njemačku, Nizozemsku, Belgiju, Englesku te SAD i Meksiko.

Markus Fine Wines

Slaven Jeličić predstavlja vinariju Markus sa svježim roseom, pošipom, babićem i dingačem. Godišnja proizvodnja im je 100 000 boca vina, prodaju isključivo u restoranima te izvoze u Austriju i Njemačku.

Matalj

Vinarija Matalj iz Srbije predstavlja se sortama vina sauvignon blanc, chardonnay te crna tamjanika (desertno vino), za koju ističu kako su na nju ponosni jer je mala proizvodnja u Srbiji iako je autohtona sorta. Od crvenih vina predstavljaju Bukovski cuvée koji je autentičnog kupaža od autohtonih sorti koje su odležale u domaćim hrastovim bačvama. Predstavljaju još Kremen Cabarnet Sauvignon i Kremen Kamen koje je njihovo višestruko nagrađivano super premium vino. Prodaju vina u restoranima, vinotekama ali i u slobodnoj prodaji.

Matela

Ivan Kovač, vlasnik vinarije Matela, predstavlja vino sorti maraština bijela, pošip, vlaška, a od crnih crljenak, plavac, babica, ninčuša i babić. Prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji, izvoze u Ameriku i Europu.

Matošević

Vinarija Matošević predstavlja svježu 2022. malvaziju iz inoxa Alba te kupažu malvazije, chardonnaya i sauvignona blanca Aura, uz odležanu kupažu spomenutih sorti. Od crnih vina predstavlja svježi teran i odležanu kupažu merlota, terana i cabernet sauvignona. Godišnje proizvode oko 120 000 boca vina, fokus je na svježim vinima, a 60% proizvodnje čini malvazija istarska. Kad bi usporedili svježa vina radilo bi se o 80% svježih i 20% odležanih vina. Zastupljeni su diljem Hrvatske u restoranima i trgovinama. Izvoze diljem svijeta na svim kontinentima što im čini oko 30% prodaje.

Medea

Vinarija Medea iz Vodnjana u južnoj Istri predstavlja se dominantnim sortama vina - malvazija istarska, teran, merlot i chardonnay. Imaju nasade na oko 50 hektara, čija je proizvodnja do 400 000 litara vina godišnje, proizvode domaće autohtone, ali i svjetske sorte vina. Predstavljaju nam Medea vina koja čine Medea Malvazija, Medea Chardonnay, Medea Rose, Medea Merlot, Medea Teran i Medea Cabernet Sauvignon te pjenušac Medea Malvazija Brut. Pjenušac Malvazija Brut je pjenušac od malvazije šarmat metode i vrlo suh te se ne preporučuje uz slatke note. Vina im se mogu pronaći u restoranskoj prodaji– HoReCa i u vlastitoj prodaji koja je pretežno orijentirana na domaće tržište.

Meneghetti

Filip Božić iz vinarije Meneghetti u istarskim Balama predstavlja vinariju sa 10 etiketa, a proizvode malvaziju u više vrsta te chardonnay i bijeli pinot od kojih proizvode odležano vino i pjenušac. Od crnih vina nude kupažu merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc. Godišnja proizvodnja je oko 150 000 litara vina na oko 7 hektara vinograda. Prodaju vina u restoranima, vinotekama i u vlastitoj vinariji. Izvoze u zemlje regije te u Austriju, Njemačku i zemlje Beneluksa.

Milas

Tomislav Milas, predstavnik obiteljske boutique vinarije Milas iz Ljubuškog u Bosni i Hercegovini, predstavlja nam vina autohtonih sorti žilavka, blatina, merlot i trnjak. Godišnja im je proizvodnja oko 40 000 butelja vina, od čega je prodaja restoranska, hotelska i usmjerena prema raznim vinotekama.

Palčić

Leonardo Palčić iz vinarije Leonardo Palčić Wine u Novigradu dolazi iz Dajle, koja se nalazi između Novigrada i Umaga i predstavlja se vinima sorti malvazija 2021. i 2022. te pjenušavim vinom, merlotom i teranom 2022. U nasadima imaju oko 12 vinograda. Pretežno prodaju u slobodnoj prodaji i izvoze u Italiju.

Pavičić

Mirko Pavičić predstavlja vinariju Pavičić koja proizvodi autohtone sorte vina bogdanuša, pošip, plavac mali te parč, koja je jako malo zastupljena na otoku Hvaru. Od toga rade 12 etiketa vina, 3 varijacije bogadnuše; svježu, barikiranu i odležanu u barrique bačvama te odležanu na talogu. Također rade par verzija vina s pošipom; svježi i odležani u barrique bačvama. Prodaju pretežno u restoranima. Proizvode oko 30 000 litara vina godišnje.

Petrač

Nenad Surla iz vinarije Petrač predstavlja vinariju svojim crvenim vinima sorti cabernet sauvignon i merlot. Napominje kako je to i njihov glavni proizvod. Predstavljaju rose pjenušce spomenutih sorti te svoju tradicionalnu graševinu i chardonnay. Prodaja je pretežno u restoranima i vinotekama, a izvoze u London, Izrael i Austriju.

Pilato

Sanjin Pilato iz Istre predstavlja svoju vinariju Pilato, čija se proizvodnja sastoji pretežno od malvazije, bijelog pinota, chardonnaya i sauvignona. Od crnih sorti proizvode merlot, teran, cabernet i kupažu terana i merlota. Proizvode oko 80000 boca vina godišnje na oko 16 hektara vinograda. Prodaju pretežno preko restorana – HoReCa, a izvoze u Englesku, Austriju, Italiju i Sloveniju.

Plančić

Magdalena Plančić predstavlja vinariju Braća Plančić koja se bavi proizvodnjom bijelih, ružičastih i crvenih vina od autohtonih sorti otoka Hvara. Bijele su bogdanuša i parč, a crne i ružičaste plavac mali i darnekuša. Godišnja proizvodnja im je oko 75 000 boca te 9 etiketa vina. Prodaju u restoranima i ugostiteljskim objektima – HoReCa. Izvoze u zemlje u okruženju te u Švedsku, Finsku, Norvešku i Švicarsku.

Podrum Mladina

Danijel Čarušić, direktor Mladine napominje kako je vinarija obiteljski posao te da je stara kultna vinarija stara skoro 300 godina. Predstavljaju rose od merlota – caberneta i nešto portugisca, sivi pinot, sauvignon svježi, kupaž rajnskog rizlinga, sivog pinota i traminca. Godišnja proizvodnja im je 50 000 boca mirnog vina i 20 000 boca pjenušaca. Prodaja je isključivo po restoranima – HoReCa. Izvoze u Švicarsku, Njemačku, BiH i Skandinaviju.

Poletti

Lore Dana, vlasnica vinarije Poletti iz istarskog mjesta Žnjan ističe kako vinarija u posjedu ima oko 10 hektara vinograda te proizvode 7 etiketa koje plasiraju u vlastitom podrumu, ali i restoranima diljem Hrvatske. Proizvode oko 40 000 litara vina godišnje.

Preiner

Vinarija Preiner iz Međimurja u vlasništvu Nenada Preinera predstavlja vina sorti pušipel, pušipel sur lie, muškat, sauvignon, silvanac zeleni. Napominju kako su najviše ponosni na njihov Pušipel Sur Lie čiju su cijelu proizvodnju prodali u Skandinaviju. Godišnja proizvodnja je preko 30 000 litara, a vina prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji. Izvoze pretežno u Europu.

Prelac

Vinarija Prelac iz Momjana predstavlja pjenušac, odležanu malvaziju, muškat i refošk. U posjedu imaju oko 10 hektara vinograda na kojima ostvaruju oko 50 000 litara vina godišnje. Vina prodaju u restoranima, ali i u slobodnoj prodaji.

Protner

Boštjan Protner iz vinarije Joannes Protner iz Maribora na festivalu je održao radionicu „Vertikala deset rajnskih rizlinga“ te nam predstavlja rajnski rizling, glavnu sortu vinarije Joannes Protner. Prodaju im čini izvoz od 30%, a ostatak u Sloveniji po restoranima i u vlastitoj vinariji. Pored rizlinga proizvode i ostale štajerske sorte; sauvignon, chardonnay, pinot noir, sivi pinot itd. Godišnja proizvodnja im je oko 50 000 litara vina.

Prović

Monika Prović iz vinarije Prović predstavlja vinariju s dijelom svojih proizvoda autohtonih sorti zlatarica i trnjak. Proizvode također i vina sorti pošip, plavac mali te chardonnay. Dio vina prodaju u vinariji, ali i u restoranima – HoReCa te izvoze u Švicarsku i Ameriku.

Puhelek Purek

Ivana Puhelek iz vinarije Puhelek Purek iz Svetog Ivana Zeline predstavlja se vinima sorti sauvignon i kraljevina, od koje rade i pjenušac Kraljica i rose. Godišnja očekivana proizvodnja je oko 50 000 litara vina. Prodaju u restoranima – HoReCa, a trenutno su fokusirani samo na domaće tržište.

Režek

Damir Režek iz vinarije Agro Damir Drago Režek u Plešivici predstavlja svoju vinariju vinima sorti zeleni silvanac, sauvignon, chardonnay i pinot crni. Najviše se ponose crnim pinotom, a najveću proizvodnju ostvaruju zelenim silvancem. Godišnja proizvodnja im je oko 2 vagona vina. Najviše prodaju preko restorana i u vlastitoj vinariji.

Ritoša

Ana Ritoša iz vinarije Ritoša predstavlja vina iz njihovog nasada koji se prostire na površini od oko 3,5 hektara. Proizvode 10 etiketa vina od 5 sorti, a godišnji im je kapacitet 25 000 litara vina. Napominje kako je cijela obitelj osobno uključena u sve dijelove proizvodnje. Vina prodaju u restoranima i u vlastitoj vinariji, a izvoze i u Ameriku.

Rizman

Salvador Mandarić predstavlja vinariju Rizman, vinogorje Komarna, s vinima sorti pošip, tribidrag i plavac. Cijela vinarija se temelji na ekološkoj proizvodnji te su sva vina ekološki certificirana. Godišnje proizvode oko 65 000 boca vina, prodaju isključivo u restoranima, a jedan mali dio i izvoze.

Rossi

Marko Rossi iz vinarije Rossi predstavlja vinariju s malvazijom 2021. i 2022., rose iz berbe 2022. te Moro, koji je kupaž crnih sorata merlot, teran i cabernet sauvignon iz berbe 2021. Očekivana godišnja proizvodnja je 115 000 butelja vina, prodaju u restoranima – HoReCa, ali i slobodnoj prodaji. Izvoze u susjedne zemlje te za Njemačku i Englesku.

Saint Hills

Vinarija Saint Hills predstavlja vino Mala Nevina, koji je kupaža između malvazije i chardonnaya, zatim Frenchie, kupažu sauvignon blanca i semillona, Le Chiffre – novi chardonnay iz francuskih hrastovih bačvi, Sv. Roko – plavac mali te Black – kupažu plavca malog iz Komarne i plavca s Dingača. Godišnja proizvodnja je oko 130 000 boca vina, prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji, a izvoze u Ameriku.

San Mauro

OPG San Mauro nudi vina različitih sorti kao što su: muškat momjanski suhi, muškat momjanski poluslatki, malvazija svježa, zatim cuvée crvenih i bijelih sorti kao rose vino Melita, kupaža između terrana refošk, mušakata momjanskog i muškata ruže. OPG San Mauro predstavlja sortno vino Muškat ruža za degustaciju, a po prvi puta prezentiraju Vermut na bazi momjanskog muškata. Najprodavanije vino im je Muškat momjanski: suhi, poluslatki ili od prosušenog grožđa. Predstavnik OPG-a San Mauro kaže da je prodaja pretežno za domaće tržište, a godišnja proizvodnja im je oko 40 000 boca vina.

Šember

Nikola Šember predstavnik je vinarije Šember koja se bazira pretežno na proizvodnji pjenušavih vina, ali u svojoj proizvodnji imaju i macerirana vina te organsku proizvodnju. Ukupna proizvodnja je oko 60 000 boca godišnje na preko 6 hektara vinograda. Vina plasiraju u restorane i hotele.

Skaramuča

Vinarija Dingač Skaramuča se predstavlja s vinima sorti rose, pošip, plavac mali i dingač te mladi pošip iz 2022. Prodaju vina u restoranima i slobodnoj prodaji. Izvoze u zemlje Australije, Amerike i Europe. Godišnja proizvodnja im je oko 35 000 boca vina.

Sladić Marko

Vinarija Ante Sladić vino predstavila se isključivo sortimentom Dalmatinske zagore zaleđa Skradina. Od bijelih vina imaju vina sorti debit i maraštinu, a od crnih lasina i plavić. Prodaju u restoranima i u vlastitoj vinariji, a izvoze u Europu i SAD.

Štampar

David Štampar iz vinarije Štampar predstavlja se sortama vina pušipel, pinot sivi, sauvignon, muškat žuti te pjenušcem Urban White. U posjedu su oko 14 hektara vlastitih vinograda na kojima proizvode oko 80 000 litara vina. Vina prodaju u restoranima i na vlastitom imanju, a izvoze u Njemačku, SAD, Švedsku, Norvešku, Švicarsku te zemlje u okruženju.

Stina

Vinarija Stina predstavlja vina sorti pošip, vugava, chardonnay te crna vina sorti plavac mali i tribidrag. Godišnja očekivana proizvodnja im je oko 300 000 litara vina. Vina distribuiraju u restoranima i slobodnoj prodaji, a izvoze u sve države Europe te SAD, Hong Kong, Japan i Kinu.

Tilia Estate

Vinarija Tilia Estate iz Slovenije predstavlja pjenušac Rose od sorti chardonnay i pinot crni, klasične pripreme iz 2021. godine. Od svježih vina su tu zelen, autohtona slovenska sorta te pinot sivi i sauvignon blanc.

Tomaz

Antonio Tomaz predstavio nam je vinariju Tomaz iz Istre sa svojim autohtonim sortama vina – malvazija i teran, kao i sa sortama sauvignon i muškat bijeli 2022. Također, u proizvodnji imaju dva pjenušca od terana, rose i bijeli pjenušac. Te su četiri linije odležane u drvu od malvazije, terana, merlota i crne malvazije – stare talijanske sorte koju su obnovili. Godišnja proizvodnja je 150 000 boca vina. Prodaju u restoranima – HoReCa i u vlastitoj vinariji.

Toreta

Tošić

Vinarija Tošić dolazi s vinima sorti merlot, lasina i plavina te kupažu cuvée u omjeru 50% cabernet sauvignon, 25% lasina i 25% plavina. Sva vina čuvaju se u barrique bačvama od slavonskog hrasta. Također, proizvode bijela vina i rose. Prodaju u slobodnoj prodaji i restoranima. Godišnja proizvodnja im je oko 20 000 litara vina, a jedan mali dio i izvoze.

Veralda

Vinarija Veralda iz Istre čija se ekološka proizvodnja odvija na sveukupno 25 hektara vinograda predstavlja se vinima sorte malvazija od koje proizvode 3 etikete, kao i 4 etikete pjenušavih vina. Od terana i refoška rade crna i rose vina. Godišnja proizvodnja im je oko 150 000 boca vina, prodaju isključivo u restoranima, a 30% proizvodnje izvoze u sjevernu Europu, Njemačku, Švicarsku i Austriju.

Vina DK Dvanajščak Kozol

Vinarija Dvanajščak Kozol (DK) dolazi iz međimurskog mjesta Dragoslavec, gdje obrađuje 11 hektara vinograda i proizvodi 15 etiketa. Glavne sorte vina su im pušipel, sauvignon, crni pinot, traminac i muškat. Sorte su odležane u bačvama od agacijinog (bagremovog) drva. Proizvode i pjenušce od sorte pušipel. Godišnja proizvodnja im je oko 70 000 litara, a vina prodaju pretežno u restoranima te izvoze u Englesku, Nizozemsku i Belgiju.

Laguna

Mia Vukdragović predstavlja nam vrhunsku liniju vina Festigia u sklopu Agrolagune, koja proizvodi ulje, sir i vina isključivo s oznakom zemljopisnog podrijetla ZOI Hrvatska Istra. Osim vina Festigia, u ponudi još imaju i vina vinarije Vina Laguna za svakodnevno uživanje, lakša i sa smanjenim udjelom alkohola, dok su vina Festigia kompleksnija, ozbiljnija linija s biranih zemljopisnih položaja. Ove godine u ponudi imaju pjenušac klasične malvazije, svježu malvaziju Festigia berba 2022. i pinot bijeli Blanc de Moi. Njihovo najnagrađivanija vina su crna kupaža – Castelo Festigia, odležana malvazija iz 2016. s posebnog položaja u Istri i crna kupaža s teranom iz 2015. godine LV Festigia. Predstavnica brenda Festigia kaže da većinom imaju restoransku prodaju. Godišnja proizvodnja im je oko 4 500 000 boca vina. Većina vina je za domaće tržište, a 10% proizvodnje namijenjeno je vanjskom tržištu.

Vislander

Jelena Milanović, enolog vinarije Vislander s otoka Visa, predstavlja vina sorte vugava: mladu berbu 2022., berbu 2021. svježu i odležanu u barrique bačvama te bijeli i rose pjenušac, kao i četiri linije plavca malog. Godišnja proizvodnja im je oko 150 000 litara svježeg vina i oko 10 000 litara barrique. Prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji.

Volarević

Josip Volarević iz vinarije Volarević predstavlja vina sorti pošip i plavac mali te autohtonu sortu malvazija dubrovačka. Proizvode pjenušce, mirna i macerirana vina. Godišnja proizvodnja im je oko 100 000 boca vina. Prodaju isključivo preko restorana – HoReCa, a 40% izvoze u Ameriku i Crnu Goru.

Vuina

Katarina Vuina predstavlja vinariju Vuina s vinima sorti plavac, babica i crljenak te rose od crljenka. Prodaju vina u restoranima i slobodnoj prodaji. Očekivana godišnja proizvodnja im je oko 13 000 boca vina, a izvoze i u zemlje Skandinavije te SAD.

Zlatan Otok

Darko Janković, magistar agronomije iz vinarije Zlatan Otok s Hvara predstavlja nam magnum i arhivska vina, među kojima je izdvojio sortna vina: plavac iz 2011., crljenak iz 2012., vino Zlatan Babić Barrique iz 2012. koje je raritet, te vino Zlatan syrah. Također, predstavili su se i s mladim vinima sorte bogdanuša i pošip te ostalim prepoznatljivim sortama njihove vinarije. Godišnja proizvodnja im je do 900 000 litara vina na površini od 180 hektara vlastitih vinograda. Prodaja im je restoranska - HoReCa, a za vanjsko tržište oko 35%.

Zlatno Brdo

Goran Matijević, predstavnik vinarije Zlatno Brdo iz Baranje predstavlja vina sorti graševina koju rade metodom odležavanja u finom talogu, Gold cuvée kupažom četiri sorte, sivi pinot izbornu berbu te cabernet sauvignon. Prodaju većinom u restoranima i vinotekama. Godišnje proizvode 30 000 litara vina.

Frutta

Vinarija Frutta predstavlja vina sorti pošip i plavac u različitim verzijama. Prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji. Godišnja proizvodnja im se kreće oko 50 – 60 000 boca vina koje izvoze u Ameriku, Singapur i Njemačku.

Vinarija Krajančić

Ivana Krajančić iz Vinarije Krajančić iz mjesta Čara, otok Korčula, predstavlja vinariju vinima sorti pošip i plavac mali. Pošip proizvode od jako svježih, odležanih, maceriranih do slatkih, a plavac mali u tri varijante; laganiji, malo moćniji i slatki plavac mali. Prodaju uglavnom u restoranima ali i slobodnoj prodaji, a izvoze u Crnu Goru, Francusku i Ameriku.