WineRi 2023.

Razgovor s organizatorom

Žarko Stilin organizira festival WineRi od 2017. godine na koji se redovito odazove oko 70 izlagača. Izuzetno je zadovoljan brojem novih vinara čije su reakcije i više nego dobre – zadovoljni su prostorom i posjećenošću. Rekao nam je kako su od ove godine i na novoj lokaciji gdje se nadaju ostati duže vrijeme te da u budućnosti planiraju i proširenje festivala.

 

S obzirom na sve veći broj vinara koji uzgajaju autohtone sorate, zanimalo nas je kako gosti na  Kvarneru reagiraju na njih, kako im se sviđaju?

Upravo je to cilj nas, kao organizatora ovog festivala, ideja da promoviramo autohtone sorte naše regije, ali ne samo regije Kvarnera, nego regije jugoistočne Europe. Zbog toga smo pokrenuli jedan projekt Kvarner Wines gdje promoviramo autohtone sorte, jer je Kvarner najbogatija regija s autohtonim sortama i sve vinarije imaju gotovo isključivo autohtone sorte na što turisti jako dobro reagiraju. Kad dođu u turističko mjesto žele doživjeti nešto autentično što još nisu probali, a što je karakteristično za to turističko mjesto. Tako npr. kad dođu na Kvarner mogu uživati u autohtonim sortama vina kao što je žlahtina, sansigot, trojišćina i slično, što turisti zapravo i najviše traže.

 

Možemo vidjeti da je sve više mladih vinara koji preuzimaju obiteljske poslove, tako je bilo na svim festivalima, polako se generacije mijenjaju, kakav je vaš dojam, koja je budućnost našeg vinarstva?  U kojem smjeru idemo, u smjeru masovnosti ili u smjeru prepoznatljivosti butique verzija vinarija?

Gotovo svim vinarijama koje preuzimaju djeca starih vinara, čini mi se, izuzetno raste kvaliteta, izuzetno puno se radi na autohtonim sortama, podizanju kvalitete, a samim time i podizanju cijene, što je vinarima također jako bitno, tako da mislim da je budućnost upravo u tome da se sve više vinarija profilira kao neke butique vinarije, sa određenom velikom količinom, ali neusporedivo s velikim vinarijama koje proizvode milion litara vina, već da svatko nađe neku svoju branšu sa svojim vrlo kvalitetnim proizvodom i s time se bori na tržištu.

 

Kako se boriti s vanjskom konkurencijom? Kako vi gledate na povećan uvoz koji se pojavljuje zbog, da tako kažemo, viškova koji su se pojavili prvenstveno u Francuskoj zbog pandemije ali i zbog uzgoja crnih sorti vina koja su dosegla jedan tržišni maksimum? Kako čitamo iz članaka ovih dana u regiji Boredaux se krenulo u rapidno smanjivanje nasada zbog velikog pada potražnje. Kako se naša vinarska industrija i naši vinari bore s vanjskom konkurencijom i koji je njihov moto, ideja za budućnost, kako održati vinarije na nekom stabilnom putu, stabilnim temeljima?

Osobno sam mišljenja da tu ne smijemo prepustiti stvar vinarima da se oni sami bore s tom konkurencijom, već tu na neki način treba stati iza vinara država ili agencija, kako ćemo već to nazvati i upravo je tu ključna uloga države da zaštiti naše proizvođače, jer, ako izgubimo proizvođače, gdje smo? Izgubit ćemo i prepoznatljivost, izgubit ćemo i vina. Upravo zato ne možemo prepustiti vinarima da se sami bore s konkurencijom i s uvozom, već se mora sjesti s državom, mora se napraviti nacionalna marketinška strategija i mora se nešto poduzeti da se upravo obranimo od tih ogromnih svjetskih viškova koji su se desili i koji dolaze na naše tržište.

 

Koji su vam planovi kao organizaciji, na čemu radite dalje?

Osim što nastupamo po festivalima u Hrvatskoj i susjednim zemljama, ove godine planiramo nastupiti u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj i Sloveniji, nešto malo pregovaramo i za Italiju, a najveći naglasak stavljamo upravo na autohtonost i na vina od autohtonih sorti Kvarnera, tako da na taj način promoviramo destinaciju kao eno gastro destinaciju. Izuzev tih festivala, na samom Kvarneru ćemo organizirati desetak događanja gdje ćemo opet tim turistima koji dolaze kod nas prezentirati naša vina.

Izlagači poredani abecednim redoslijedom:

Anni Lasica

Kristijan Lovrić kao konzultant nove distributivne platforme pod nazivom Anni lasica, predstavlja nam 12 vinarija kao što su vinarija Zdjelarević, vinarija Škaulj, te vinarije uglavnom iz Dalmacije i dvije s kontinenta. Predstavlja nam sorte vina zinfandel, babić i pinot sivi. Prodaja im je pretežno restoranska, a imaju godišnju proizvodnju oko 100 000 litara. Izvoze u Austriju, Švicarsku i Njemačku.

Apolitico

Vinarija Apolitico proizvodi vina sorti graševina, sauvignon blanc, chardonnay, crni pinot, cabernet franc te rose i desertna vina od prosušenog grožđa.

Bastian Winery

Bastian Winery iz Buja koja obrađuje 30ha vinograda, a predstavlja se vinima sorti malvazija, merlot te roseom 2022. Godišnja proizvodnja je oko 75 000 litara, prodaju pretežno u restoranima.

Vina Bažon

Vinarija Bažon predstavlja se vinima sorti malvazija, teran, pinot, chardonnay, merlot, cabernet sauvignon i muškat. Godišnja proizvodnja im se kreće od 50 000 do 80 000 tisuća boca vina. Prodaja se vrši na kućnom pragu i lokalno.

Dvorac Belaj

Vinariju Dvorac Belaj predstavlja Monika Neral s vinima sorti malvazija, blend malvazije i chardonnaya, malvazija berbe 2019. godine, crnom kupažom merlot i pinot noir berba 2019. godine. Godišnja proizvodnja im je oko 70 000 litara vina. Prodaja se vrši u restoranima i u slobodnoj prodaji za domaće tržište, a izvozi se u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Rusiju i Belgiju.

Vina Bodren

Vinariju Vina Bodren iz Huma na Sutli predstavlja Boris Drenjški. Izlažu predikatna vina rangirana od kasne berbe do ledenih berbi – slatka kupaža, ledena berba rajnski rizling i chardonnay, pinot sivi izborna berba posušenih bobica te novi pjenušac od spomenutih sorti klasične metode sa dodatkom likera. Godišnja proizvodnja je oko 10 000 litara na 20 000 trsova. Prodaju pretežno u restoranima, a izvoze u Crnu Goru.

Boškinac

Vinarija Boškinac proizvodi vina sorti gegić, chardonnay, sauvignon, sauvignon blanc, debit, merlot i cabernet sauvignon te kupaže spomenutih sorti.

Colleti - Kolarić

Franjo Kolarić iz vinarije Coletti, Plešivica, predstavlja njihova vina u rose i bijeloj varijanti. Rade vina odležavanjem godinu dana u amforama iz Gruzije. Pinot sivi je glavna sorta vinarije. Godišnja proizvodnja im je oko 100 000 boca od kojih je 20% pjenušca. Prodaju pretežno u restoranima u Hrvatskoj.

Vinarija Degrassi

Alen Matolić iz vinarije Degrassi predstavlja vinariju s vinima sorti malvazija 2021., chardonnay 2019. odležan u drvenim bačvama te s dva pjenušca- chardonnay blac de blanc 2018. dvije i pol godine odležan na kvascima te kupažom malvazije, chardonnaya i sauvignona. Od crnih vina predstavljaju kupažu cuvée od 7 sorti koje dozrijevaju tri i pol godine u drvenim bačvama i oko četiri godine u boci. Proizvode 40 etiketa vina i prodaju u restoranima, slobodnoj prodaji te izvoze diljem svijeta.

Vina Đurinski

Vinarija Vina Đurinski iz zaprešičkog područja bavi se proizvodnjom predikatnih vina, ali i klasičnih sorti: graševina, pinot bijeli, muškat žuti, cabernet sauvignon, frankovka te traminac kasne berbe, izborne berbe osušenih bobica i ledene berbe. Godišnja proizvodnja je oko 20 000 litara, a prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji.

Enosophia

Vinarija Fantinel

Aleksandar Vučkovski, brand manager vinarije Fantinel, obiteljskog brenda iz talijanske regije Friuli, predstavlja nam se sortama vina pinot grigia, sauvignon blanc, te autohtonim sortama kao što je friulano. Predstavlja nam njihov prepoznatljivi proseco, rose od pinot grigioa. Godišnja proizvodnja im je oko 3 000 000 boca vina, podjednako zastupljenih na domaćem i na vanjskom tržištu. Prodaja je restoranska i u vlastitoj vinariji.

Florijanović

Vinariju Florijanović iz Moslavine predstavlja Ivana Pranjić vinima Škrlet selekcija 2021. i 2022., Graševinom sur lie 2013. te Frankovkom, vrhunsko vino berba 2017. Obrađuju ukupno 8ha vinograda na kojima proizvode 90 000 litara vina. Prodaju u restoranima, vlastitoj vinariji i slobodnoj prodaji.

Franc Arman

Vinariju Franc Arman predstavlja Franc Arman vinima sorti malvazija, teran i sauvignon bijeli te pjenušcima. Godišnje proizvedu oko 80 000 litara te prodaju uglavnom u veleprodaji te oko 15% proizvodnje izvoze.

Vinarija Galić

Vinarija Galić se predstavlja sortama graševina, sauvignon, chardonnay te od crnih vina crni pinot i kupažom sauvignon, merlot i crni pinot te dalmatinskim sortama tribidrag, plavac mali i babić, pošip i pošip sur lie. Prodaju pretežno u restoranima.

Gospoja

Vinarija Guštin iz Slovenije izlažu sorte merlot i malvaziju u 6 različitih etiketa. Godišnja proizvodnja im je 30 000 boca koje prodaju pretežno u restoranima. Izvoze u Italiju i Hrvatsku.

Graševina Croatica

Luka Lozanić, voditelj marketinga u Iločkim podrumima, predstavio nam je izbor bijelih i crnih vina Iločkih podruma. Od bijelih vina istaknuo je chardonnay i graševinu, vrhunska vina iz 2022. godine. Predstavio nam je vina iz posebne linije Principovac, koja se radi od grožđa ubranog s posebnih dijelova Principovca, među kojima je naglasio vina sorti graševina i traminac iz 2020. godine te jedan predikat Principovac, izborna berba bobica iz 2017. kao desertno vino. Od crnih vina predstavljen je Kapistran crni, vrhunsko vino iz 2019. koji je dobiven kombinacijom sorti cabernet sauvignon i frankovka. Godišnja proizvodnja je do 4 000 000 litara crnog i bijelog vina, većinom za domaće tržište.

Griffin Ivančić

Krešimir Ivančić, vlasnik vinarije Griffin Ivančić iz Plešivice predstavlja svoju vinariju s pet vina i četiri pjenušca. Od vina tu su kupaža chardonnaya i rizvanca, zatim sauvignon blanc, chardonnay i portugizac. Vina su odležana 20 metara ispod mora dvije do tri godine, gdje dozrijevaju na nešto drugačiji način. Godišnja proizvodnja im je 20 000 litara vina. Prodaju preko HoReCa, a izvoze u Ameriku, Englesku, Njemačku, Švedsku i Italiju.

Guštin

Vinarija Guštin iz Slovenije izlažu sorte merlot i malvaziju u 6 različitih etiketa. Godišnja proizvodnja im je 30 000 boca koje prodaju pretežno u restoranima. Izvoze u Italiju i Hrvatsku.

Vinarija Katunar

Vinarija Katunar proizvodi vina sorti merlot, syrah, plavac mali, žlahtinu te rose i pjenušava vina.

Vinarija Kopjar

Vinarija Kopjar predstavlja se presjekom kompletne proizvodnje. Od sorti tu su sauvignon, graševina, rajnski rizling i chardonnay, proizvode i kupaže spomenutih sorti te liniju pjenušaca kao i crvena vina – rose od crnog pinota, crni pinot te cabernet sauvignon. Godišnja proizvodnja je oko 60 – 70 000 litara. Prodaju 90% preko HoReKa, a izvoze u Njemačku i Englesku.

Kraljevski vinogradi

Zoran Pantalon direktor Kraljevskih vinograda predstavlja vina sorti pošip, plavac, crljenak i žilavku. Godišnja proizvodnja im je oko 150 000 litara vina koje prodaju u restoranima preko HoReCa te također izvoze u Ameriku, Japan, Island, Austriju i Njemačku.

Krauthaker

Filip Štimac predstavlja vinariju Krauthaker s 10 etiketa vina sorti graševina, rose, sauvignon, merlot, pinot crni berba iz 2020. godine. Godišnja proizvodnja im je između 650 000 i 700 000 litara vina, znači nešto više od milijun butelja vina godišnje. Prodaja je većinom restoranska – HoReCa i u vinotekama, a dio se prodaje u vlastitoj vinariji. Izvoze u 20 zemalja svijeta, što čini oko 15 % prodaje.

Kuća vina Ivan Katunar

Vinarija Ivan Katunar proizvodi vina sorti žlahtina, chardonnay, sansigot, muškat žuti te prošek.

Kutjevo

Petar Marincil iz vinarije Kutjevo predstavlja široki asortiman vina od kojih izdvaja De Ghoto graševinu, Rose Premium, pjenušac Maximo Brut, maceraciju Koria 2017. te crna vina Koria Cuvée, limitiranu verziju. Godišnja proizvodnja im je oko 6 000 000 litra vina, a premium linija oko 15 000 butelja, ovisno o kojoj se etiketi radi. Prodaju vina u restoranima - HoReCa i slobodnoj prodaji. Jako veliki udio u prodaji čini izvoz.

Lagena Winery

Sven Đozo, predstavnik i vlasnik vinarije Lagena iz Moslavine u posjedu je 6 hektara vinograda od čega su 3 hektra škrleta te ostatak pinot bijeli, graševina, cabernet sauvignon te muškat žuti. Godišnje proizvode 65 000 litara vina. Napominje kako su škrleti iz linije Iconic odležani 150 dana na talozima, a izlaže i škrlet berbu 2020. odležanu u bačvama napravljenim od vlastitog drva agacije. Prodaju vina u restoranima i ugostiteljskim objektima i izvoze pretežno u Njemačku.

Vina Lunika

Vina Lunika predstavlja Daniel Bastijančić vinima sorti malvazija, muškat, teran, muškat crni, borgonja i pinot sivi. Bave se ekološkom proizvodnjom, prodaju u restoranima i u slobodnoj prodaji, a godišnja proizvodnja im je oko 12 000 boca vina.

Matić vina

Vinarija Matić proizvodi vina sorti merlot i pošip te rose od plavke.

Mladenić vina

Mladenić vina – vinarija iz vinogorja Kutjevo sa sjedištem na riječkom području predstavlja se vinima sorata graševina, rose i chardonnay te merlot. Godišnja proizvodnja im je oko 40 000 litara a prodaju u restoranima i kućnom pragu.

Vinarija Nada

Vinska kuća Pavlomir

Vinsku kuću Pavlomir predstavlja Dalibor Kapelari sa vinima sorti žlahtina, graševina, muškat, roseom od cabernet sauvignona, kupažom od žlahtine, chardonnaya i pinot bijelog te sa četiri pjenušca. Proizvode oko 170 000 litara koje prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji.

Vinarija Perak

Vinarija Perak proizvodi vina sorti graševina, chardonnay, sauvignon blanc te merlot. Također proizvode cuvee crnih sorata.

Plovanić vina

Vinarija Plovanić proizvodi vina sorti jarbola i malvazija te crne sorte i pjenušava vina.

Radanović Wines

Radanović Wines iz Pazina predstavlja se svježom i odležanom malvazijom, teranom, muškatom bijelim, roseom i pjenušcima. Godišnje proizvedu oko 15 000 litara vina, a prodaju u restoranima i u vlastitoj vinariji.

Radgonske gorice

Vinariju Ružić predstavlja Franko Ružić vinima autohtone sorte jabola. Proizvode mirna i pjenušava vina tradicionalnom metodom sekundarne fermentacije u boci. Godišnja proizvodnja im je do 1500 boca pjenušca te mirnog vina. Prodaju u restoranima i u vlastitoj vinariji.

Vinarija Rossi

Marko Rossi iz vinarije Rossi predstavlja vinariju s malvazijom 2021. i 2022., rose iz berbe 2022. te Moro, koji je kupaž crnih sorata merlot, teran i cabernet sauvignon iz berbe 2021. Očekivana godišnja proizvodnja je 115 000 butelja vina, prodaju u restoranima – HoReCa, ali i slobodnoj prodaji. Izvoze u susjedne zemlje te za Njemačku i Englesku.

Royal Hill Estate

Vinarija Royal Hill Estate proizvodi vina sorti pinot noir, chardonnay, blanc de noir te rose i pjenušava vina.

Vinarija Ružić

Vinariju Ružić predstavlja Franko Ružić vinima autohtone sorte jabola. Proizvode mirna i pjenušava vina tradicionalnom metodom sekundarne fermentacije u boci. Godišnja proizvodnja im je 1000 – 1500 boca pjenušca te mirnog vina. Prodaju u restoranima i na kućnom pragu.

Stoby Winery

Stoby vinarija proizvodi vina sorti graševina, tamjanika, chardonnay te crna vina i rose.

Vinarija Šipun

Vinarija Šipun sa otoka Krka izlaže vino Kapitul – 70% cabernet sauvignon, 25% merlot i 5% petit verdit odležano 6 godina- dvije godine u hrastovim bačvama, dvije godine u inoxu i dvije godine u boci. Također proizvode i šampanjac Maličić od žlahtine.

Tomaz Winery

Antonio Tomaz predstavio nam je vinariju Tomaz iz Istre sa svojim autohtonim sortama vina – malvazija i teran, kao i sa sortama sauvignon i muškat bijeli 2022. Također, u proizvodnji imaju dva pjenušca od terana, rose i bijeli pjenušac. Te su četiri linije odležane u drvu od malvazije, terana, merlota i crne malvazije – stare talijanske sorte koju su obnovili. Godišnja proizvodnja je 150 000 boca vina. Prodaju u restoranima – HoReCa i u vlastitoj vinariji.

Vinarija Tonković, Valter Sirk

Vinarija Tonković porijeklom iz Vojvodine izlaže autohotonu sortu vina – kadarka. Vinarija Valter Sirk izlaže tri bijela vina autohtonih sorti.

Tri Oraha

Vinariju Tri oraha iz Beograda predstavlja Ščepanović Sineva vinima Grand Reserva 2013. i 2015. koje su kupaža caberneta te sortni merlot iz 2013. godine. Sorte maceriraju do 10 godina, a godišnje proizvode oko 50 000 litara. Prodaju u restoranima – HoReCa, u vinotekama i slobodnoj prodaji.

Vinarija Trivanović

Ivan Trivanović predstavlja vinariju Trivanović koja dolazi iz Srijema (Srbija) sa dva bijela i dva crna vina te jednim roseom. Godišnje proizvode do 40 000 litara vina. Prodaju u restoranima – HoReCa i u slobodnoj prodaji, a izvoze u Hrvatsku, zemlja Europske unije i Crnu Goru.

Tudor vina

Vinariju Tudor iz Pokuplja predstavlja se sortama sauvignon, bijeli, sivi i crni pinot te graševinom. Godišnje proizvode oko 15 000 boca, prodaju u restoranima, slobodnoj prodaji i u vinotekama.

Valenta Wines

Vinarija Valenta proizvodi vina sorti malvazija, sauvignon bijeli, teran i muškat bijeli.

Veralda

Veralda je vinarija iz Istre čija se ekološka proizvodnja odvija na sveukupno 25 hektara vinograda. Od sorti vina predstavljaju malvaziju od koje proizvode 3 etikete, kao i 4 etikete pjenušavih vina. Od terana i refoška rade crna i rose vina. Godišnja proizvodnja im je oko 150 000 boca vina, prodaju isključivo u restoranima, a 30% proizvodnje izvoze u sjevernu Europu, Njemačku, Švicarsku i Austriju.

Vina Koper

Vinarija Koper proizvodi vina sorti cabernet sauvignon, malvaziju i refošk te pjenušce.

Vivoda Winery

Vinarija Vivoda proizvodi vina sorti malvazija, muškat bijeli, teran, merlot te odležana i pjenušava vina spomenutih sorti.

Vina Vuglec

Vina Vuglec predstavlja Mario Vuglec sa četiri pjenušca pravljenih od sorata crni pinot, frankovka, cabernet sauvignon i chardonnay. Godišnja proizvodnja im se kreće oko 50 000 litara koje prodaju u restoranima, kućnom pragu ali i u vinotekama.

Popratna ponuda sajma

Aura Teranino

Luka Grahovac, direktor prodaje za Destileriju Aura iz Buzeta u Istri, predstavlja nam njihove klasične rakije i likere od kojih ističe premium rakije i špriceve - Limoncello i Orancello. Godišnja proizvodnja im je oko 100 000 litara pića sveukupno. Pića prodaju u slobodnoj prodaji i u restoranima – HoReCa. Izvoze u zemlje Europske unije i u Australiju.

Buretić Bregi

Buretić bregi ponosni su na dugogodišnju obiteljsku tradiciju u preradi mesnih proizvoda. Danas na sajmu predstavljaju suhe kobasice sa maslinama, ružmarinom i tartufima od janjetine i boškarina te kuhani pršut. Prodaju u restoranima i slobodnoj prodaji.

Lungomare Chocolates

Brewtiga Craft Beer

Brewtiga je poduzeće koje se bavi distribucijom veleprodaje i maloprodaje hrvatskih kraft piva i kraft pića putem webshopa. Pokušavaju odviknuti kupce od industrijskih piva preko lager piva koja su nefiltrirana i nepasterizirana uz piva citrusnih nota, različitih stupnjeva gorčine te različitom količinom alkohola. Prodaja im je većinom restoranska.